Idite na sadržaj

Glavni izbornik:

Pregled tema sjednica odgojiteljskog vijeća

PROGRAMI


PREGLED TEMA SJEDNICA OV

Dječji vrtić Maslačak Belišće


PREDMET:

  • Pregled tema sjednica odgojiteljskih vijeća za pedagošku 2018. / 2019. godinu


Pripremio: Zdenko Glasovac


( Opširnije,.... )


31. 5. 2019.
Održana 9. sjednica odgojiteljskog vijeća u Maslačku

U srijedu, 22. svibnja 2019. godine,  održana je 9. sjednica odgojiteljskog vijeća Dječjeg vrtića Maslačak Belišće.
Središnje teme skupa bile su:
  • UTJECAJ TJELESNOG VJEŽBANJA NA RAST I RAZVOJ DJECE JASLIČKE DOBI i
  • AUTIZAM -  spoznaje odgojitelja o inkluziji djece s poremećajima iz autističnog spektra u vrtićke skupine.
Voditeljice prve teme bile su kolegice Slavica Vuksanić i Sara Vujević, odgojiteljice predškolske djece, voditeljice mlađe jasličke skupine u matičnom vrtiću.
Voditeljice druge teme bile su kolegice Marta Sudar, Zlatica Budetić, Anela Bogdanović i Dajana Lacković, odgojiteljice predškolske djece u područnom vrtiću Maslačak Petrijevci.
Sjednica je počela u 17,00 sati, a završila u 19,00 sati.
Do kraja ove pedagoške godine održat ćemo još jednu sjednicu odgojiteljskog vijeća, planiramo u ponedjeljak, 17. lipnja 2019. godine, od 17,00 sati,  u blagovaonici matičnog vrtića na temu MALI PROJEKTI S OSNOVNOM ŠKOLOM BELIŠĆE.  
Voditeljica prezentacije, u ime vrtića,  bit će kolegica Dragica Jančikić, odgojiteljica predškolske djece, voditeljica mješovite vrtićke skupine - poludnevni program u Belišću.

                                  Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.  

12. 4. 2019.
Radost Uskrsa


U Dječjem vrtiću Maslačak Belišće u četvrtak je, 11.4.2019. godine, održana osma sjednica odgojiteljskog vijeća.
Središnja točka dnevnog reda bila je kreativna radionica pod nazivom „Radost Uskrsa“.
Radionicu su pripremile i vodile kolegice Mirjana Trampus, Aleksandra Šrepfler i Nikolina Vuksanić, odgojiteljice.
Ukupno je pripremljeno sedam tzv. centara aktivnosti, a radi se o:
  • Uskrsni vijenčići;
  • Zečići od pluta;
  • Jaja od stiropora (salvetna tehnika);
  • Zečići od kuhača;
  • Zečići od rola papira;
  • Zečići od vune;
  • Figure od gipsa.

Izrađene aplikacije bit će ponuđene roditeljima i djeci matičnog vrtića na prigodnoj izložbi koja će se organizirati u donjem holu vrtićkog dijela zgrade od petka, 15.4.  do petka, 19.4.2019. godine.
Prigodni interni program u povodu blagdana Uskrsa organizirat ćemo u četvrtak, 18. 4. 2019. godine, u dvorani matičnog vrtića, u vremenu od 10,00 do 10,40 sati.
Radionica je počela u 17,00, a završila u 19,00 sati.

                                                             Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.  

1 . 4. 2019
Održana 7. sjednica odgojiteljskog vijeća




U četvrtak, 28.3.2019. godine održana je 7. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.
Središnje teme stručnog skupa bile su:
  • Odgojno - obrazovna integracija djece oštećenog sluha u redovni program vrtića i
  • Likovne tehnike u radu s djecom.
Prvu temu pripremila je i predstavila kolegica Marija Kovačević, odgojiteljica u područnom vrtiću Maslačak u Gatu, a drugu kolegice Ivana Belcar, Gordana Jelkić, odgojiteljice i Lidija Lovrenčić Hosi, prof. likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Belišće.
Osnovne poruke iz prve prezentacije su:
Defincija i karakteristike gluhoće:
  • ubraja se u najčešća prirodno prirođena oštećenja
  • u prosjeku se javlja kod 1 do 3 djece na 1000 novorođenčadi
  • oštećenje je kod 70-80% djece prisutno već pri otpustu iz rodilišta, dok u 20-30% slučajeva nastaje kasnije
  • provjera sluha u rodilištu.
Uzroci koji dovode do oštećenja sluha:
  • prenatalni – prije rođenja
  • perinatalni – za vrijeme samog poroda te dva tjedna nakon rođenja
  • postbatalni – poslije rođenja u svim životnim dobima
  • posebna skupina su nadljedne bolesti = hereditarna oštećenja.
Vrijeme nastanka opštećenja sluha:
  • prelingvalno
  • perilingvalno
  • postlingvalno.
U oštećenje sluha ubrajaju se gluhoća i nagluhost.
Gluhoća
  • stanje u kojem gubitak sluha iznosi višđe od 90 db
  • gluho dijete ne može ni upotrebom slušnih aparata cjelovito percipirati glasovni govor
  • od ukupnog broja osoba sa oštećenjima sluha gluhih je 3-7%.
Nagluhost
  • blaži oblici gubitka sluha (20 - 90 db)
  • blaga nagluhost (20 - 40 db)
  • um,jerena nagluhost (61 - 90 db)
  • teška nagluhost (61 - 90 db).
U usvajanju jezika osobama oštećenog sluha dostupna su dva jezična oblika:
govorni i
znakovni jezik.
Integracija djece oštećenog sluha:
  • ostvaruje se u okvirima oralnog pristupa bez korištenja znakovnim jezikom ili drugim manualnim sustavima komunikacije
  • današnji programi integracije pretpostavljaju da se okolina prilagodi takvom djetetu
  • djeca oštećenog sluha oslanjaju se na ostala osjetila (vid  u korelaciji s dodirom, pokretom, ritmom)
  • Tri su razine odgojno – obrazovne integracije:
    • fizička – ostvaruje se uklanjanjem fizičke udaljenosti između djece s poteškoćama i bez poteškoća
    • funkcionalne – podrazumijeva zajedničko ostvarivanje nekih aktivnosti
    • socijalno – ostvaruje se međusobim kontaktima i u komunikaciji.
    Odgojitelji mogu pridonijeti integraciji djece s teškoćama ako:
    • unaprijed upoznaju prirodu djetetove razvojne smetnje
    • pripreme polaznike odgojne ustanove na dolazak takvog djeteta
    • predvide moguće reakcije djeteta
    • utvrde djetetovo uvjerenje u vlastite sposobnosti učenja i njegove moguće rekacije na zadatke i okolinu.
    Igra kao poticaj
    Igra je metoda rada za djecu oštećenog sluha (koja imaju ugrađenu pužnicu).
    Igrajući se veseli i neopterećeno, dijete treba:
    • osvijestiti i stjecati slušna iskustva (praćenje okolnih zvukova, prepoznavanje i razlikovanje buke, oponašanje zvukova, slušanje glazbe, pjevanje)
    • razvijati govorni izraz
    • stjecati znanja i vještine
    • pobuđivati mašu i kreativnost
    • razvijati raznolike interese
    • spoznati kako govor zbližava ljdue, gradi prijateljstvo i ljubav.
    Temu pod nazivom „Likovne tehnike u radu s djecom“ predstavile su kolegice Ivana Belcar, Gordana Jelkić i Lidija Lovrenčić Hosi.
    Prezentacija je počela pitanjem zašto se djeca likovno izražavaju?
    Nekoliko je razloga tome, a osnovni su:
    • urođena sklonost za igru
    • unutarnja potreba za izražavanjem
    • dijete se likovno izražava kako bi pokazalo ono što ga  zanima i uzbuđuje
    • svako dijete zna crtati prema svojim mogućnostima.
    Faze likovnog izražavanj kod djece su:
    • sva djeca prolaze kroz jednake faze u likovnom izričaju
    • redoslijed je podjednak za svu djecu, ali brzina nije
    • razvojne faze se međusobno dopunjuju  i poklapaju sa cjelokupnim razvojem djeteta.
    Faze likovnog izričaja su:
    • faza izražavanja primarnim simbolima (faza šaranja)
    • faza sheme
    • faza intelektualnog realizma
    • vizualni realizam
    • likovni pojmovni sustav.
    Kreativnost
    Likovne kreativnosti potiču:
    • fokusiranje, usmjeravanje pažnje
    • opuštanje cijelog organizma
    • upotrebu različitih materijala, rješavanje problema, eksperimentiranje, traženje novih spoznaja pridonosi divergentnom mišljenju i kreativnosti
    • kreativnost je sposobnost povezivanja dosada nepovezanih informacija i na taj način iznalaženja novih rješenja.
    Razvoj likovne kreativnosti
    • samostalno stvaranje ideje
    • putem slobodne komunikacije s djecom provjeravati njihove ideje, misli i likovne proizvode
    • ne podcjenjivati djetetove ideje i ne označavati ih kao krive i neprikladne
    • ohrabrivati dijete da samo pronalazi što veći broj raznovrsnih rješenja
    • zainteresiranoj djeci omogućiti rad s raznolikim materijalima i tehnikama
    • crtanje djeci
    • ispravljanje dječjih oblika
    • slikovnice za bojanje
    • izlaganje dječjih radova
    • širenje shematskih oblika među djecom
    • vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece
    • komentiranje i pregovaranje
    • prenaglašavanje vrijednosti
    • urednost i preciznost
    • aktiviranje sjećanja
    • maštanje i ilustracija
    • zamišljanje
    • ige s likovnim materijalima
    • potvrđivanje.
    Kolegica Lidija Lovrenčić Hosi svoju prezentaciju usmjerila je određivanju terminologije u likovnoj kulturi i likovnih tehnika koje možemo koristiti u radu s djecom rane i predškolske dobi.
    Sjednica je počela u 17,00 , a završila u 19,00 sati.


    Pripremili:
    Marija Kovačević, odgojiteljica
    Ivana Belcar, odgojiteljica
    Gordana Jelkić, odgojiteljica
    Lidija Lovrenčić Hosi, prof.
    Zdenko Glasovac, prof.

    21.2.2019


    Održana  6. sjednica odgojiteljskog  vijeća
    Dječjeg vrtića Maslačak, Belišće



    U srijedu, 20. veljače 2019. godine, održana je 6. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove u vremenu od 17,30 do 19,45 sati.
    Središnja teme stručnog skupa bile su:
    1.    Kako odgojiti samopouzdano i sposobno dijete?
    2.    Razvoj samopouzdanja kod djece rane i predškolske dobi - uloga roditelja i odgojitelja.
    3.    Samopouzdanje i djeca.
    Voditeljice tema stručnog skupa bile su:
    ·         Valentina Mandić, odgojiteljica predškolske djece;
    ·         Ana Mogoroš, odgojiteljica predškolske djece;
    ·         Vlasta Topčić, stručna suradnica - psihologinja;
    ·         Tihana Stapić, stručna suradnica - psihologinja, voditeljica mobilnog tima SOS Dječjeg sela Ladimirevci.
    Navedenim temama ujedno smo obilježili 12. Tjedan psihologije u RH čiji su organizatori Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora, a ove godine navedena manifestacija obilježava se od 18. veljače do 24. veljače.
    „Kako odgojiti samopouzdano i sposobno dijete?“  naziv je teme koju su predstavile kolegice Valentina Mandić i Ana Mogoroš.
    Prezentacija se temeljila na knjizi „Danski odgoj djece“ (Autori: Jessica Joelle Alexander, Iben Dissing Sandahl;  izdavač: Egmont , 2017. godine).
    U uvodnom dijelu počeli smo pitanjem  koje glasi: „U čemu je tajna sretnih ljudi?“ Na navedeno pitanje trebali smo jednom riječju dati odgovor.
    Živimo u vremenu  svojevrsne epidemije stresa koje, pored ostaloga, karakteriziraju:
    ·         porast uporabe antidepresiva;
    ·         pretilost djece i prerani nastup puberteta;
    ·         roditelji su pretjerano natjecateljski nastrojeni sami prema seb iz čega se javlja stres izazvan opterećenošću uspjehom naše djece, njihovim školskim rezultatima,...     
    Što kada su neki postpuci u odgoju zapravo pogrešni?
    Dobro roditeljstvo znači, pored ostaloga, promatrati što činimo kada smo umorni, pod stresom i u krajnjim granicama izdržljivosti.
    Kad se uhvatimo kako govorimo stvari koje zapravo ne želimo govoriti to su naše tzv.„tvorničke postavke“ tj.  ono što smo naslijedili od svojih roditelja.  
    Ima li većeg dara koji možemo dati svojoj djeci od mogućnosti odrastanja  u sretnije, sigurnije i otpornije ljude?
    Općenito vlada stav kako je igra odmor od ozbiljnog učenja, a igra je za djecu upravo ozbiljno učenje.                                                                                                                                                                                                            
    Prisutno je mišljenje kako igra postaje gubitak vremena koje bi moglo biti usmjereno na učenje.  
    Činjenica je kako se djeca sve manje slobodno  igraju, po vlastitom izboru, a   neki od razloga tome su televizija i suvremena tehnologija, strah roditelja da se djeca ne ozljede, roditeljske želje da se djeca razvijaju i napreduju.
    Sve to čine s najboljom namjerom, nudeći djeci što više strukturiranih aktivnosti ne bi li im pomogli da postanu uspješni odrasli ljudi.
    Što slobodna igra uči djecu?
    Uči ih biti opuštenima, time manje  napetima i uči ih biti otpornima.
    Otpornost je dokazano jedan od  najvažnijih čimbenika  za uspjeh u odrasloj dobi.
    Otpornost koju dijete stekne kroz igru postaje  ključna osobina zdrave, funkcionalne odrasle osobe.
    Kako igra pomaže? Stvara vještinu nošenja s problemima.
    Savjeti za igru:
    ·         Isključite sve ekrane;
    ·         Stvorite poticajno okružje;
    ·         Poslužite se umjetnošću;
    ·         Pustite ih da slobodno istražuju na otvorenom;
    ·         Omogućite im igranje s djecom  različitih uzrasta;
    ·         Pustite ih da budu slobodni i zaboravite na krivnju;
    ·         Prepustite se igri;
    ·         Pustite ih da se igraju nasamo, ali ih ipak promatrajte.
    Djeca trebaju emocionalnu iskrenost, a ne savršenstvo.
    Posebna cjelina prezentacije odnosila se na poniznost kao danski način pohvale.
    Poniznost je u Danskoj vrlo važna vrlina bez negativnih konotacija i sastavnica je danske kulture.
    Oni koji dobro poznaju sebe ne trebaju pohvale drugih da bi se osjećali vrijednima. Danci ne pretjeruju u pohvaljivanju svoje djece, a mnogo vremena poklanjaju usmjerevanju djetetove pažnje na zadatak i proces njegovog rješavanja umjesto na pohvalu krajnjeg rezultata.
    Hvaljenje truda ili procesa razvija motivaciju i upornost.
    Savjeti za autentičnu pohvalu:
    ·         iskorjenite samozavaravanje;
    ·         odgovarajte iskreno;
    ·         spominjite vlastito  iskustvo;
    ·         čitajte priče koje obuhvaćaju osjećaje;
    ·         hvalite trud;
    ·         izbjegavajte pohvalu kao automatski odgovor;
    ·         usredotočite se na trud;
    ·         ne uspoređujte djecu;
    ·         govorite „iz svog kuta“ naglašavanjem perspektive.
    Što je preoblikovanje?
    Preoblikovanje stresnih situacija temelj  je otpornosti djece i odraslih.
    Realni optimisti zanemaruju nepotrebne negativne informacije.
    Preusmjeravanje pozornosti djeci s onoga što misle  da ne mogu, na ono što mogu.
    Savjeti za preoblikovanje:
    ·         obratite pozornost na negativnost – ne ignorirajte;
    ·         vježbajte preoblikovanje;
    ·         upotrebljavajte što manje ograničavajućeg govora;
    ·         ponovno napišite djetetovu priču tako da bude pozitivna i ljepša;
    ·         služite se govorom podrške;
    ·         služite se humorom.
    Empatija
    -          slušanje ljudi;
    -          shvaćanje njihovih osjećaja;
    -          izbjegavanje sukoba;
    -          obostrano suosjećanje.
    Istina o empatiji
    ·         empatija je urođena;
    ·         omogućava preživljavanje u skupinama;
    ·         biološke predispozicije za povezivanje sa ljudima ->  privrženost;
    ·         mala djeca sklona su pomaganju / tješenju.   
    Roditeljska odgovornost
    -          usklađivanje obrazaca ponašanja oba roditelja;
    -          narušavanje kapaciteta za empatiju u nasilničkim i pretjerano zaštitničkim obiteljima – onemogućena samoregulacija.
    Savjeti za empatiju
    ·         prepoznavanje vlastitog stila;
    ·         razumijevanje drugih;
    ·         zamjećivanje i prepoznavanje osjećaja;
    ·         čitanje;
    ·         popravljanje odnosa  s bliskim osobama;
    ·         dopuštanje ranjivosti;
    ·         traženje empatije u drugima.
    Nije loše dijete, već njegovo ponašanje
    -          bezazlene namjere;
    -          neprihvatljiv oblik discipliniranja (fizičko kažnjavanje djeteta);
    -          izaziva omalovaženost, narušavanje osjećaja vlastite vrijednosti;
    -          neiskrenost, nepovjerenje, strah;
    -          dijete nauči slušati jer se boji;  
    -          neprijateljski odnos, laganje;      
    -          djeca vole ispitivati granice.
    Izbjegavanje borbi
    ·         svi smo sposobni postati dobri;
    ·         usmjeravanje na dobre osobine;
    ·         zrcaljenje ponašanja – održavanje vrijednosti;
    ·         prkos i neposluh u prvim godinama života – propitivanje granica;
    ·         razlučite važno od nevažnog;
    ·         povjerenje, smirenost, pomaganje, šala, razdvajanje ponašanja od osobe;
    ·         razumijevanje;
    ·         odlučnost, čvrstoća, snaga;
    ·         stisak ruke;
    ·         objašnjenje nedopustivih ponašanja, postupanje odmah;
    ·         primjerom utječemo na ponašanje;
    ·         akcijski plan  - razmotriti vrijednosti i prema njima postupiti.   
    Savjeti bez ultimatuma    
    ·         razdvajanje ponašanja od djeteta;
    ·         izbjegavanje borbe za moć;
    ·         zauzmite stav da su djeca urođeno dobra;
    ·         proučavajte djecu;
    ·         preoblikovanje;
    ·         zapamtite kako djeca preslikavaju vaše ponašanje;
    ·         imajte na umu djetetovu dob;
    ·         dopustite svoje osjećaje;                
    ·         znajte da je protest reakcija na podražaj;
    ·         stavite loše ponašanje u kontekst;
    ·         pokažite kako slušate.
    Zajedništvo
    -          ugodno provoditi vrijeme zajedno;
    -          raspoloženje i stanje uma - biti zadovoljan;
    -          osobne brige i problemi u drugom planu;
    -          povezanost daje značaj  i svrhu;
    -          pomaganje stvara timski duh – pripadnost i blagostanje.  
    U zaključku prezentacije istaknute su slijedeće poruke:
    -          budite zajedno prisutni u trenutku;
    -          zabavite se;
    -          stvorite ugodan ugođaj;
    -          bez prigovaranja;
    -          kad si pod stresom vježbaj preoblikovanje;
    -          pojednostavite  stvari;
    -          povežite se;
    -          potičite igru i izgradnju  timskog duha;
    -          povjeravajte se i razgovarajte s drugima;
    -          naučite djecu da je obitelj tim;
    -          slavite zajedništvo svaki dan;
    -          pjevajte.
    U čemu je tajna sretnih ljudi? U ZAJEDNIŠTVU.

    Pripremili:
    Valentina Mandić, odgojiteljica  predškolske djece
    Ana Mogoroš , odgojiteljica predškolske djece
    Zdenko Glasovac, prof.
                                                                                                                                               

    24. 5. 2018.


    Održana 10. sjednica odgojiteljskog vijeća




    U srijedu, 23. svibnja 2018. godine održana je 10. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove u prostoru područnog vrtića Maslačak Petrijevci.
    Središnje teme stručnog skupa bile su:
    • Poticanje jezično - govornog razvoja djece u dječjim vrtićima i
    • Brain Gym - gimnastika za mozak.
    Poticanje govorno - jezičnog razvoja djece u dječjim vrtićima predstavila je kolegica Anja Kantor, logopedinja, stručna suradnica u SOS Dječjem selu Ladimirevci.
    U svom izlaganju istaknula je slijedeće:
    - Artikulacijski razvoj je postepeno usvajanje sposobnosti djeteta da izgovori pojedine govorne glasove.
    - Razvojni put glasova odvija se kroz nekoliko etapa, a one su:
    • Racionalizacija
    • Omisija
    • Supstitucija
    • Distorzija
    • Uspostavljanje normalnog izgovora.
    - Izgovorne norme
    • Razvoj govora teče kroz periodizaciju
    • Podjela glasova prema načinu tvorbe (vokali, poluvokali, sonanti, frikativi, afrikati, plozivi) .
    - Poremećaji artikulacije
    - Oblici poremećaja artikulacije:
    • Omisija
    • Supstitucija
    • Distorzija
    - Vrste poremećaja artikulacije
    • Sigmatizam
    • Rotacizam
    • Lambdacizam
    • Kapacizam
    • Gamacizam
    • Tetacizam
    • Deltacizam
    • Tetizam
    • Etacizam.
    - Poremećaji komunikacije u razvojnom razdoblju
    • Usporen razvoj govora i jezika
    - Fonologija i fonološki procesi
    - Što je fonologija?
    - Kada fonološki procesi prelaze u fonološku devijaciju (odstupanja)?
    - Savjeti za komunikaciju
    • Igre za razvoj govora i jezika
    • Prijedlog aktivnosti poticajnih za jezično - govorni razvoj (vježbe govornih organa)
    • Igranje sa zvukovima
    • Bogaćenje rječnika djece
    • Prepoznavanje rime
    • Glasovna osvještenost „Glas do glasa - riječ“
    • Igre glasom
    • Fonemska diskriminacija
    • Antonimi – „Reci suprotno“
    • Jezično razumijevanje.
    Temu pod nazivom „Brain Gym - gimnastika za mozak“  predstavila je kolegica Anamaria Vojnović, defektologinja, stručna suradnica Osnovne škole Josipa Matoša Vukovar.
    U uvodu teme voditeljica je istaknula slijedeće:
    - Brain Gym je učenje pomoću pokreta i vježbi za mozak
    - Misao vodilja: Kretanje otvara vrata prema učenju
    - Začetnici ove metode, osamdesetih godina prošlog stoljeća,  su Paul Dennison i Gail Dennison koji su se bavili problemima učenja kod djece
    - Brain Gym se temelji na istraživanjima funkcioniranja mozga i utjecaja pokreta na rad mozga u svrhu procesa uspješnijeg učenja
    - Brain Gym je temeljni senzomotorički program edukacijske kineziologije - sustav 26 aktivnosti kroz tri dimenzije tijela
    - Vježbama se potiče integrirano djelovanje mozga i tijela, što utječe na poboljšanje:
    • opće motoričke koordinacije
    • pažnje, koncentracije i pamćenja
    • logičkog mišljenja i razumijevanja
    • organizacijskih vještina
    • emocionalne ravnoteže
    • čitanja, pisanja, jezičnih i matematičkih sposobnosti i sportskih vještina
    • smanjenje stresa, napetosti i hiperaktivnosti
    - Zašto vježbati mozak?
    • razumijevanje djetetova mozga i načina na koji funkcionira i razvija se od ključnog je značaja za razumijevanje procesa učenja
    • kod mnoge djece tijekom prvih godina života propuštene su neke razvojne faze mozga koje su temelj za daljnju organizaciju dječjeg mozga (npr. zbog korištenja hodalice mnoga djeca preskaču fazu puzanja)
    • vježbe u sklopu Brain Gyma pomažu u stvaranju novih veza između lijeve i desne moždane polutke što povoljno utječe na rješavanje spomenutih i mnogih drugih poteškoća.
    - Dominantnost moždanih polutki i učenje
    - Brain Gym potiče integrirano djelovanje obje moždane hemisfere i tijela – vodi do uspješnijeg učenja
    - Tri koncepcije učenja koje se temelje na pokretu:
    • Učenje je prirodna aktivnost koja donosi radost i traje cijeli život (djeca prirodno uče kroz igru i pokret i na taj način razvijaju grubu i finu motoriku)
    • Teškoće ili tzv. „blokade u učenju“ nisu ništa drugo nego nemogućnost nošenja sa stresom i neizvjesnošću novih zadataka
    • Svi smo mi na neki način „blokirani“ jer nismo naučili kako se kretati.
    - Brain Gym aktivnosti mijenjaju naše obrasce ponašanja i učenja otvarajući put ka punom potencijalu za učenje.
    - 16 Brain Gym aktivnosti
    - Brain Gym aktivnosti organizirane su u 4 kategorije:
    • Pokreti preko središnje linije tijela
    • Postupci izduživanja
    • Energetske vježbe
    • Produbljivanje stavova.
    - Brain Gym aktivnosti obuhvaćaju tri vrste pokreta, a to su pokreti koji dijele tijelo na lijevu i desnu stranu (LATERALIZACIJA), pokreti koji dijele tijelo na prednju i stražnju stranu (FOKUSIRANJE) i pokreti koji dijele tijelo na gornji i donji dio (CENTRIRANJE).
    - Pokreti preko središnje linije tijela:
    • križno gibanje
    • ležeće osmice
    • dvostruko šaranje
    • abeceda u osmici
    • slon
    • okretanje vrata
    • ljuljačka
    • trbušno disanje
    • križno gibanje u ležećem položaju
    • energizator
    • misli na x.
    - Pokreti  izduživanja (dimenzija FOKUSIRANJA)
    • sova
    • aktivacija ruke
    • pregib stopala
    • lisna pumpa
    • gravitacijska jedrilica
    • prizemljivač.
    - Energetske vježbe
    • voda
    • moždane tipke
    • zemaljske tipke
    • ravnotežne tipke
    • prostorne tipke
    • energetsko zijevanje
    • misleća kapa
    • kvačenje
    • pozitivne točke.
    - PACE – unutarnji ritam i tempo
    • vježbe se izvode u obrnutom smjeru – svak aktivnost priprema je za izvođenje slijedeće
    • E- ENERGETSKI (voda), C-clear (moždane tipke), A- aktivno (križno gibanje), P-pozitivno (kvačenja)
    • navedene vježbe zajedno  čine proces PACE kojim možemo pronaći svoj mir, organizirati svoje misli prirodnim tempom i uravnotežiti svoj razvoj. Djeca od 1 do 3 godine su pasivnija u izvođenju vježbi pa im je potrebna fizička pomoć.
    - Primjeri igrica za djecu u kojima se koriste Brain Gym aktivnosti
    • Brain Gym vlak
    • Zrcalno šaranje
    • Stanica dvostrukog šaranja i ležećih osmica
    • Igra kvačica / spajalica
    • Ivan kaže....
    • Brain Gym igra školice...
    • Tko je vođa?  
    Neke od navednih vježbi proveli smo zajedno, a ovu metodu primjenjujemo u radu s polaznicima vrtićkih skupina.
    Gošćama - voditeljicama aktivnosti  zahvaljujem  na uloženom radu u pripremi i predstavljanju tema, a kolegicama odgojiteljicama na aktivnom sudjelovanju.
    Bila je ovo zadnja sjednica odgojiteljskog vijeća za pedagošku 2017. - 2018. godinu koja je počela u 17,00, a završila u 18,45 sati.


                                                                  Pripremili:

     
     
                                                           Anja Kantor, logopedinja
     
                                                           Anamaria Vojnović, defektologinja
     
                                                           Zdenko Glasovac, prof.


    20. 3. 2018.

    Održana 8. sjednica odgojiteljskog vijeća




    U utorak, 20.3.2018. godine, u Dječjem vrtiću Maslačak Belišće održana je 8. sjednica odgojiteljskog  vijeća.
    Središnja točka dnevn og reda sjednica bila je radionica na temu: USKRSNE RADOSTI - USKRS U MASLAČKU.
    Voditeljice radionice bile su Mirjana Trampus, Danijela Rajković Špoljarić i Aleksandra Šrepfler, odgojiteljice.
    Aktivnost je održana u sobi dnevnog boravka srednje (starije) vrtićke skupine – JABUČICE, od 16,30 do 18,30 sati.
    Cilj radionice bio je, kroz šest pripremljenih radnih centara, izraditi prigodne aplikacije s motivima Uskrsa za potrebe izložbe koju ćemo organizirati u donjem holu matičnog vrtića u Belišću od 26.3. do 30.3.2018. godine.
    Do kraja pedagoške godine planom i programom internog stručnog usavršavanja predviđene su još slijedeće teme:
    • DJECA U EKIPNIM NATJECANJIMA  
    - temu ćemo obraditi u travnju ove godine
    - nositeljice aktivnosti su članice odgojiteljskog tima područnog vrtića Maslačak Bizovac
    • BRAIN GYM - GIMNASTIKA ZA MOZAK
    - temu ćemo obraditi u svibnju ove godine
    - nositeljice aktivnosti su članice odgojiteljskog tima područnog vrtića Maslačak Petrijevci
    • NAPREDOVANJE U POLOŽAJNA ZVANJA ODGOJITELJA - ZAHTJEVI I MOGUĆNOSTI
    - temu ćemo obraditi u lipnju ove godine
    - nositelj teme je ravnatelj ustanove.
    Voditeljicama radionice USKRSNE RADOSTI - USKRS U MASLAČKU zahvaljujem na izboru motiva i predložaka za izradu aplikacija te obilju materijalnih  poticaja koje su s tim u svezi osigurale, a sudionicama radionice na uloženom radu i rezultatima.


                                                                      Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.


     


    9. 3. 2018.
    Održana 7. sjednica odgojiteljskog vijeća



    U srijedu, 7.3.2018. godine, održana je 7. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.
    Sastanak je organiziran u sobi dnevnog boravka srednje (mlađe) vrtićke skupine matičnog vrtića, u vremenu od 17,30 do 19,00 sati.
    Središnje teme skupa bile su:
    • DAROVITA DJECA U VRTIĆU i
    • ULOGA BAJKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU.
    Voditeljica prve teme bila je kolegica Sara Vujević, odgojiteljica.
    Cjeline koje je svojom prezentacijom obuhvatila odnosile su se na:
    • Tko su darovita djeca?
    • Koje su osnovne sastavnice darovitosti?
    • Kako definiramo sposobnosti i o kojim sposobnostima razgovaramo, počitemo i razvijamo.
    • Podjela ljudskih sposobnosti na „sedam inteligencija“ (prema Gardneru, 1983.)
    • O osobinama ličnosti
    • O osobinama darovite djece mlađe predškolske dobi
    • Osobinama darovite djece starije predškolske dobi
    • Određenju kreativnosti
    • Kako prepoznati darovito dijete predškolske dobi?
    • Razlikama između tzv. bistre i darovite djece
    • U čemu najčešće griješimo u procesu prepoznavanja darovite djece?
    • Znanje djeteta
    • O osnovnim potrebama darovite djece
    • „Nezgodnim“ ponašanjima darovite djece zbog nezadovoljenih odgojno - obrazovnih potreba
    • Najčešćim predrasudama prema darovitoj djeci i programima za darovite
    • osnovnim načelima rada s darovitom djecom predškolske dobi u vrtiću : individualizacija, diferencijacija
    • Načelima izrade programa za darovite
    • Mogućim pristupima rada s darovitom djecom
    • Kakav odgojitelj treba darovitom predškolcu?
    • Što učiniti kako bismo postali bolji odgojitelji darovite djece?
    U zaključku prezentcije istaknuto je slijedeće:
    - svako je dijete jedinstveno i svoju darovitost iskazuje na jedinstven način
    - potrebno je razlikovati konkretnu od opće darovitosti, intelektualnu i akademsku darovitost od talentiranosti kao i različite vrste darovitosti
    - daroviti pojedinac svoju darovitost mora opravdati načinom na koji se služi svojim darom
    - darovita djeca iznimno su znatiželjna, a tu znatiželju treba poticati i razvijati
    - roditelji modeliraju ponašanje koje žele razviti kod svoje djece
    - djeci treba osigurati poticajno okruženje  bogato sadržajima kroz koje će  moći izraziti svoje potencijale
    - darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima
    - darovitost ne podrazumijeva uvijek i odgovornost, urednost, uglađeno ponašanje i slično
    - rad s darovitima u institucionalnom okruženju traži sposobnost prepoznavanja potencijalno darovite djece, sustavnu edukaciju odgojitelja / učitelja, različite programske oblike rada, materijalne poticaje i sustavni rad s djecom i roditeljima.
    U nastavku sjednice predstavljena je tema pod nazivom: „ULOGA BAJKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU“.
    Voditeljice teme bile su kolegice Branka Vidaković i Sandra Glasovac, odgojiteljice.
    Cilj teme bio je ukazati na vrijednosti bajke, potaknuti odgojitelje i roditelje na „čitanje u krilu“ , odnosno čitanje (pričanje) bajki bez straha nja njihov loš utjecaj na dijete.
    Što je bajka?
    Bajka je književna vrstakoja je u početku bila namijenjena djeci, ali je tematikom koju je obrađivala, odgovarala dječjoj dobi. Svojim zanimljivim sadržajima bajke razvijaju maštu, otvaraju dječja srca i um.
    U književnoj teoriji bajka se definira kao književno djelo u kojem se susreću stvarni i nestvarni svjetovi.
    Različiti autori slažu se da je bajka jednostavna prozna vrsta prepoznatljiva po čudesn im pretvaranjima, jedinstvenom zbiljskom i nadnaravnom svijetu, ponavljanju radnje, prepoznatljivim likovima, sukobu dobra i zla, nagradi i kazni, postavljanju uvjeta i kušnji, odgađanju nagrade, te čarobnim predmetima i čudesnim pretvaranjima.
    To je svijet u kojem je sve moguće, u kojem zajedno žive ljudi, vile vještice i patuljci. gdje životinje govore ljudskim glasom, a zmajevi otimaju princeze.
    U bajci se isprepliće stvarno sa čudesnim, realno i izmišljeno, vodi se borba između dobra i zla.
    Razvoj bajke
    Bajke su narodno blago i prisutne su u svim narodima svijeta. Tisućljećima su se prenosile usmenom predajom, s koljena na koljeno.
    Bajke su važan dio djetinjstva. Lijepim rečenicama i moralnim poukama na jednostavan način uvode dijete u svijet mašte i stvarnosti i na taj način potiču pozitivne vrijednosti i dobrotu.
    Slušajući i čitajući bajke djeca razvijaju unutrašn ji život. Od najranije dobi djeca ih shvaćaju ozbiljno.
    Vrste bajki
    • Narodne bajke
    • Umjetničke bajke
    • Suvremene ili moderne bajke.
    Dijete i bajka
    Kada su nastajale, bajke nisu bile prvenstveno namijenjene djeci.
    One su danas sastavni dio djetetova odrastanja i ostavljaju traga na razvoj dječje mašte.
    Današnji roditelji često izbjegavaju čitati bajke zato što smatraju da nisu stvarne. Upravo zato ih djeca trebaju – zato štonisu stvarne. Odgojitelji i roditelji moraju djeci pokazati da u svijetu u kojem živimo, ima dobra i zla, a najbolji način koji pokazuje borbu između dobra i zla jesu bajke.
    Djeca moraju znati kako dobro može pobijediti zlo, koliko go ono bilo veliko i strašno.
    Bajke djetetu šalju važne poruke:
    - dobro je zauzeti se za slabije
    - nije dobro provlačiti se kroz žvito kao lijenčina
    - netko malen može pobijediti velike i snažne diovove i zmajeve
    - taj maleni dobije na kraju kraljevstvo, princezu, sreću, roditelje,...
    Bajka u odgoju i obrazovanju na predškolskoj razini
    Književni odgojrazvija se i ostvaruje:
    - u predškolskim ustanovama
    - u roditeljskom domu.
    Djeca rado slušaju kada im se pričaju priče, bajke, slikovnice, a ponekad, ako im se neka od njih posebno svidi, pokušat će je i sama „pročitati“, prepričati na svoj način, onako kako su je oni razumjeli.
    Djeca često traže ponovno čitanje bajke. Ona ih mogu beskonačno dugo slušati, ali na taj način ona ujedno uče razumijevanje govora, razvijaju pažnju, obogaćuju rječnik i komunikacijske sposobnosti.
    Bajke djeci daju ideje za kreativno izražavanje, potiču im maštu u području moralnog razvoja, uče o ljubavi, poštovanju, pravdi i poštenju.
    Komunikacija, govor i stvaralaštvo
    - dok sluša bajku dijete uči razumijevati govor, povezivati događaje i veće tematske cjeline, razvija mu se pažnja i koncentracija , obogaćuje rječnik i razina komunikacijskih sposobnosti kroz scenske improvizacije iz bajki
    - poticanjem na komentare i raspravu nakon čitanja, dijete razvija sposobnost komunikacije i kritičkog razmišljanja te konstrukcijskog rješavanja problema u stvarnom životu.
    Voditeljice su  u zaključku istakle slijedeće poruke:
    Bajke:
    - pozitivno utječu na razvoj djetetove mašte
    - pomažu djetetu na razne načine, ali uče i odrasle kako pomoći djetetu
    - ne utječu loše na djecu, a pomoću mašte mogu učiniti upravo suprotno.
    Bajka je:
    - priča u kojoj je sve moguće
    - mjesto susreta stvarnog i nadnaravnog
    - poetska priča fantastičnog sadržaja
    - jednostavna prozna vrsta sa čudesnim pretvaranjima
    - susret čudesnog i nadnaravnog na takav način da između mogućeg i nemogućeg nema razdvajanja i suprotnosti
    - svijet između istine i mašte
    - bajka je kraljica priče
              ...i svi su živjeli dugo i sretno.

    Pripremili:
    Slavica Vuksanić,  odgojiteljica
    Sara Vujević,          odgojiteljica
    Branka Vidaković, odgojiteljica
    Sandra Glasovac,   odgojiteljica
    Zdenko Glasovac, prof.

     

    1. 2. 2018

    Održana 6. sjednica odgojiteljskog vijeća  
    U srijedu, 31.1.2018. godine, održana je 6. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.
    Središnja tema stručnog skupa nosila je naziv „DNEVNE RUTINE U RADU S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UKLJUČENIM U REDOVNE ODGOJNE SKUPINE  VRTIĆA“.
    Voditeljica teme bila je kolegica Elizabeta Haničar, mag.rehab.educ., predsjednica Udruge za intervenciju u ranom djetinjstvu Osječko-baranjske županije „RIOS“ Osijek.
    Radionica je počela s radom u 16,30 sati, a s radom smo završili u 18,30 sati.
    Ciljevi središnje teme skupa bili su:
    • odgojiteljicama i stručnim suradnicima  ukazati na prilike i mogućnosti učinkovitijeg rada s djecom s teškoćama u razvoju tijekom tzv. dnevnih rutina ustanove kroz planiranje specifičnih odgojno - obrazovnih ciljeva i lista praćenja njihovog ostvarenja u radu s pojedinom djecom  i
    • uspostaviti kvalitetnu programsko - projektnu suradnju zaposlenika naše ustanove i članova ove udruge kroz izmjenu praktičnih iskustava u radu s djecom  s TUR i njihovim roditeljima na obostranu korist i zadovoljstvo.
    U uvodnom dijelu radionice voditeljica aktivnosti organizirala je četiri zadatka za odgojiteljice.
    Zadaci su imali za cilj pokušati predstaviti nam kako se, moguće,  osjećaju djeca s teškoćama u razvoju kad im dajemo određene upute, ukazujemo na određene oblike ponašanja ili im želimo pomoći u svakodnevnim životnim aktivnostima.
    Iz pripremljene prezentacije izdvojit ćemo slijedeće poruke:
    Socijalni model
    • djeca s posebnim potrebama
    • djeca s posebnim odgojno - obrazovnim potrebama
    • djeca s teškoćama
    • djeca s poteškoćama
    • djeca s razvojnim teškoćama
    • dijete s posebnim odgojno -  obrazovnim potrebama (Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe, NN 63/2008.)
    • dijete / učenik s teškoćama u razvoju (Pravilnik o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta, učenika te sastavu stručnih povjerenstava; NN 67/2014.; Pravilnik o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, NN 24/2015.)
    • djeca s teškoćama u razvoju (Sheratonska deklaracija, 2003.)
    • ABA - bihevioralni niz
    • TEACCH - strukturirano učenje pomoću vizualnog planiranja i predvidljivog okruženja
    • Waldorfska pedagogija - dnevni ritam je središnji pojam organizacije odgojno - obrazovnog procesa
    • Montessori pedagogija - „Unutrašnji red proizlazi iz potrebe zadržavanja vanjskog reda“ (Montessori, 1990.)
    • Rutina
    • svaka aktivnost koja se pojavljuje u djetetovu prirodnom okruženju  i koja se ponavlja dovoljno često da djetetu postane poznata
    • dio je poučavanja u prirodnoj okolini i situacijskog učenja
    • rutinu odlikuje ponavljanje
    • funkcionalnost
    • predvidljivost
    • sigurnost
    • značenje
    • jasan početak i završetak
    • prisutnost prirodnog pojačanja
    • mogućnost generalizacije
    • prilike za učenje različitih vještina u ranoj dobi
    • rezultat je uvijek koristan i važan (Bohaček, 2018.)
    Dnevne rutine
    • obroci
    • pranje ruku
    • pospremanje
    • oblačenje i svlačenje
    • mogu biti kratke i jednostave kao npr. pozdrav „Daj pet!“ , zagrljaj ili slanje poljupca.
    Dobrobit rutine
    • indikatori organiziranosti
    • osiguravaju mentalno zdravlje i dobrobit
    • pozitivna iskustva
    • okvir za poticanje razvoja
    • sigurnost i određuje ponašanje
    • prilika za učenje i poticanje različitih vještina
    • stvaranju struktura u svijetu koji im se čini kaotičan i nepredvidljiv
    • pomažu da stekne svakodnevne životne vještine kao npr. pranje ruku prije jela. (Bohaček,2018.)
    Intervencija temeljena na rutinama
    • poticanje djetetovog razvoja
    • socioemocionalnog
    • komunikacijskog
    • jezično - govornog
    • spoznajnog
    • vještine svakodnevnog života
    • pridonijeti cjelokupnom djetetovu razvoju. (Bohaček, 2018.)
    Prilagodba plana rada u skupini u kontekstu rutina (za dijete s TUR)
    • dnevne rutine - poticanje djetetova razvoja
    • poučavanje u prirodnoj okolini
    • odrediti / izabrati  rutinu(e)
    • jasno postaviti razvojne ciljeve.
    Promjena rutine
    • rutina - osjećaj sigurnosti
    • predviđanje slijedećeg koraka / aktivnosti
    • promjena u rutini može utjecati na uznemirenost kod djeteta
    • pripremiti dijete ukoliko dolazi do promjene u rutini
    • jasno  definirati promjenu(e)
    • najaviti prijelaz iz aktivnosti u aktivnost. (Bohaček, 2018.)
    Kako poticati dijete u svakodnevnim vrtićkim aktivnostima i rutinama bila je radionica tijekom  koje su kolegice odgojiteljice za konkretno dijete planirale postavljanje ciljeva kroz dnevne rutine ustanove i razvojna područja djece s teškoćama u razvoju.
    Dnevne rutine u našoj ustanovi su:
    • doručak
    • središnja aktivnost
    • užina
    • vrijeme za slobodnu igru ili izlazak van ustanove
    • ručak
    • poslijepodnevni odmor za polaznike skupna koji ga imaju.
    Razvojna područja o kojima skrbimo su:
    • motorički razvoj
    • spoznajni razvoj
    • socioemocionalni razvoj i  
    • razvoj govora i komunikacije.
    Pripremili:
    Elizabeta Haničar, mag.rehab.educ.
    Zdenko Glasovac, prof.
    Povratak na sadržaj | Povratak na glavni izbornik