Idite na sadržaj

Glavni izbornik:

Zdravstveni voditelj

PROGRAMI

29. 11. 2017.

Dječji vrtić Maslačak Belišće

Razvijanje  imuniteta kod djece rane i predškolske dobi - što i kako?

U matičnom vrtiću u Belišću održan je u srijedu, 29.11.2017. godine,  2. masovni roditeljski sastanak za ovu pedagošku godinu, u vremenu od 17,30 do 18,30 sati.  
Središnje teme ovog skupa bile su:
1. Razvijanje imuniteta kod djece rane i predškolske dobi - što i kako?
2. Organizacija kraćeg programa ranog učenja engleskog jezika u matičnom vrtiću.
Kolegica Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica ustanove, priprmila je i predstavila prvu temu.
Glavne informacije ove prezentacije bile su:
• Imunosni sustav  je skup komplementarnih obrambenih mehanizama koji nas štite od infekcija pronalaženjem i uništavanjem svih patogena (virusi, bakterije, paraziti, gljivice).

• Svaki živi organizam , uključujući i one s jednom stanicom, opremljen je ovom vrstom obrambenih mehanizama.

• Razvoj imuniteta – dijete se rodi s imunitetom naslijeđenim od majke, a svoj razvija tek nakon nekoliko mjeseci. Problem nastaje kada se imunitet stečen preko majke istroši, a vlastiti još nije sazrio i to se događa između osmog i desetog mjeseca života. U tom razdoblju djeca su najosjetljivija i najnezaštićenija od bolesti.

• Za razvoj imuniteta važni su:
- za stjecanje imuniteta u kasnijoj dobi najvažnija je raznolika i uravnotežena prehrana
- voće, povrće, cjelovite žitarice, organski uzgojeno meso
- slatkiši, gazirani sokovi i hrana bogata aditivima štetno utječe na inunosni sustav i ukupno zdravlje.

• Jačanje imunološkog sustava:
- san
- unos tekućine
- uravnotežena prehrana
- redukcija šećera
- probiotici
- dobre masti
- vitamini i minerali
- rekreacija i boravak na zraku

• Što slabi imunitet?
- stres
- loša ishrana bazirana na industrijskoj hrani
- manjak sna

• Ključni nutrijenti za jačanje imuniteta su:
- kod djece i adolescenata: kalcij, kalij, vlakna, magnezij, vitamin E
- u odraslih: kalcij, kalij, vlakna, magnezhij, vitamini A, E, C
- ideja u prehrambenim smjernicama  je dobiti te nutrijente iz nutritivno bogatih namirnica  koje pružaju znatne količine vitamina i minerala, a malen broj kalorija, a ne iz nadomjestaka.

• Nutrijenti - superzvijezde
- Karotenoidi – snažni oksidansi, pojačavaju rad imunosnog sustava (mrkva, batat, breskva, papaja, rajčica, lubenica, dinja, grejp, kikiriki,...)
- Bakar – nužna sastavnica mnogih enzima pa igra ulogu u mnogim fiziološkim procesima  (sezamove sjemenke, suncokretove koštice,...)
- Cistein – aminokiselina koja štiti stanice od oštećenja slobodnih radikala (jogurt,...)
- Flavonoidi – antioksidans, regulira upale, prirodan odgovor organizma na opasnosti, antivirusno i antibakterijsko djelovanje  (jabuke, naranče, crveno i ljubičasto obojeno bobičasto voće; luk, češnjak, đumbir, zeleni čaj,...)
- Folati –vitamin iz supine B važan u trudnoći (špinat, brokula, zelena salata, cikla, blitva, cvjetača, kupus, zelena peprika, tikvice, krastavci, sok od rajčice, avokado,...)
- Glutamin – najzastupljenija aminokiselina u tijelu (izvor ovog sastojka su: mlijeko, jogurt, svježi sir, govedina, piletina, svinjetina, sve vrste ribe. Grah ima visok sadržaj proteina, što ga čini bogatim izvorom glutamina, a ostali izvori ovog sastojka su kupus, špinat, peršin.
- Željezo – zalihe željeza iz hrane pomažu da razina željeza u krvi postane optimalna. Željezo služi kao jezgra molekule hemoglobina, sastavnica crvene krvne stanice. Najbolji prirodni izvori željeza su: crveno meso, iznutrice, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke.

• Željezo ima značajnu ulogu u rannom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.

• Za razvoj imunološkog sustava i zdravstvenog statusa važni su:
- vitamini A,C,E
- omega 3 masne kiseline
- bjelančevine.

• Antioksidansi
- To su molekule sposobne za inhibiciju oksidacije drugih molekula
- Inhibicija (lat.= kočenje), sprječavanje, zaustavljanje, zadržavanje
- Oksidacija – oksidacija i redukcija su kemijske reakcije pri kojima tvar  što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
- Slobodni radikali – to su nestabilni, s manjkom elektrona u vanjskoj orbiti, oni „napadaju“ najbližu stabilnu molekulu „kradući“ joj elektrone
- Na taj način destabilizira se , do sada, stabilna molekula i ona postaje slobodni radikal, a reakcija postaje lančana, što rezultira stvaranjem sve većeg broja slobodnih radikala koji oštećuju stanice organizma.
- Da bismo se obranili od slobodnih radikala, potrebno je u organizam unositi antioksidanse.

• Makronutrijenti
- masnoće
- ugljikohidrati
- bjelančevine
- voda.

• Mikronutrijenti
- vitamini
- minerali
- fitokemikalije
- enzimi.

• Fitokemikalije
- skupina biološki aktivnih nehranjivih tvari iz bilja
- imaju funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam, djelujući u smislu zaštite od bolesti ili preventive
- djeluju na imunitet imunomodulatorno, adaptogeno na endokrini sustav, zaštitno na koštani sustav, antimutageno i antikarcenogeno na staničnoj razini itd.
- hrana siromašna fitokemikalijama uvelike je odgovorna za slab imunološki sustav
- u populaciji  s puno većim unosom povrća bilježi se puno manja stopa raka, a najdugovječnije populacije u povijesti oduvijek su bile one koje su konzumirale najviše povrća.
Zaključne poruke prezentacije bile su:
• jedimo šareno
• boravimo što više na zraku i u različitim tjelesnim aktivnostima
• osigurajmo si dovoljno sna i odmora i
• jačajmo imunitet tijekom cijeloga  života.


Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica


2. 2. 2017.

Dječji vrtić Maslačak Belišće

Evidencija bolesti djece


Poštovani roditelji,
po povratku vašeg djeteta u kolektiv, ukoliko je izbivalo iz vrtića zbog bolesti, molim vas da donesete liječničku ispričnicu na kojoj mora pisati: ime i prezime djeteta, vrijeme izostanka
datum početka i završetka bolovanja i šifra bolesti.
Prema podacima na istoj, dužni smo u vrtiću pratiti izostanke djeteta zbog zdravstvenih razloga, evidentirati ih u osobnu dokumentaciju (Evidencija pobola i procijepljenosti djece), te na kraju godine podatke o razlozima i broju izostanaka prezentirati u službenom izvješću.

Svrha praćenja pobola je kontrola epidemiološke situacije u vrtiću zbog poduzimanja pravovremenih mjera za zaštitu zdravlja djece u kolektivu, te suzbijanje širenja infektivnih bolesti.
Kako bismo zajedno ostvarili ovaj cilj, molim vas da pravovremeno informirate odgojitelje ili zdravstvenu voditeljicu ukoliko vaše dijete boluje od bakterijske upale grla, upale pluća, vodenih kozica, šarlaha, konjuktivitisa, mononukleoze, gripe, trovanja salmonelom ili od neke druge infektivne bolesti.

Hvala na suradnji!


         Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica


15. 11. 2016.

Dječji vrtić Maslačak Belišće

Hrana za mozak

U utorak, 15.11.2016. godine održan je 2. masovni roditeljski sastanak u matičnom vrtiću u Belišću, u vremenu od 17,30 do 18,15 sati.

Središnja tema uvodnog dijela sastanka nosila je naziv "HRANA ZA MOZAK", a pripremila ju je kolegica Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica ustanove.
Cilj ove teme bio je naglasiti važnost pravilne i uravnotežene prehrane na zdravlje djece i kvalitetu njihovog ukupnog rasta i razvoja.
Područje prehrane i razvijanja prehrambenih navika bila je i ostat će jedno od središnjih područja našeg edukativnog, savjetodavnog i praktičnog rada s djecom i roditeljima, a jedan od konkretnih rezultata na tom polju sustavne su izmjene jelovnika kroz ponudu  namirnica i načina njihovog pripremanja za potrebe obroka u našoj ustanovi.
U uvodnom dijelu kolegica Jakišić naglasila je nekoliko činjenica i misli:

  • Čovjek je ono što jede, pije, misli, govori i radi.

  • Prehrana u značajnoj mjeri određuje kvalitetu života.

  • Ljudi su dio prirode.

  • Prirodna, zdrava hrana koja se nalazi u prirodi  prikladna je za ljudsku konzumaciju.

  • Razvoj industrijalizacije udaljava nas kao vrstu od naših prirodnih korijena.

  • Na sceni je svojevrsna nutricionistička izopačenost  koja se ogleda u primarno kemijskoj obradi hrane kojom se želi oponašati priroda u laboratorijskim uvjetima.

Dječja piramida prehrane drugi je važan segment ovog izlaganja kroz koji su obrađene:

  • dječja piramida namirnica

  • pravilna raspodjela obroka

  • pravilni razmaci njihove konzumacije tijekom dana

  • potreba izbjegavanja nezdravih kalorija

  • naglasak kako bazu dječje piramide čine namirnice kao što su žitarice, riža, voda, kruh,...

Kolegica Jakišić objasnila je zatim razliku između pojmova zdrava i pravilna prehrana naglasivši kako je pravilnije koristiti termin  pravilna prehrana.
Ona podrazumijeva onu prehranu koja tijelu osigurava optimalni unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine te optimalni omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti kako bi se osigurale potrebe organizma za gradivim, energetskim i zaštitnim tvarima.
Pravilna i uravnotežena prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika i preduvjet za normalno funkcioniranje organizma.
Nekontrolirano, prekomjerno ili nedostatno unošenje hrane u organizam kao i unošenje hrane koja nema potrebne hranjive vrijednosti znatno ugrožavaju zdravlje svakog pojedinca.
Pravilna prehrana u djetinjstvu ključna je za zdravlje u odrasloj dobi, a djetinjstvo je razdoblje stvaranja dobrih i/ili loših prehrambenih navika koje određuju buduću kvalitetu prehrane, zdravlja, a time i kvalitete života.
Zatim je uslijedilo nekoliko važnih činjenica glede razvoja mozga i namirnica koje  pozitivnoi utječu na njegov razvoj i ulogu.
Mozak se ne razvija samostalno, a na njegov razvoj utječe čitav niz čimbenika.
Tijekom prve godine života dječji se mozak utrostruči u obujmu. Tokom te faze brzog rasta središnjeg živčanog sustava, mozak koristi 60% ukupne energije koju dijete unosi u svoj organizam. Kako su masnoće glavni sastojak membrane moždanih stanica i mijelinske ovojnice svakog živca, uzimanje dovoljne količine kvalitetnih masnoća može jako utjecati na razvoj i rad mozga.
Ljudskim bićima važan je visoki stupanj razvijenosti mozga jer on je i organ za preživljavanje nas kao pojedinaca, ali i kao vrste.
Mozak je organ jedinstvene strukture. Za rast i sazrijevanje mozga u ranom životnom razdoblju potrebno je do dvije godine, a konačnu zrelost postiže iza dvadesete godine.
Ljudski mozak se cijeli život prilagođava novim spoznajama, učenju , prilagodbi novim događanjima, a poznato je kako mozak ima mogućnost tzv. remodeliranja.
Mozak prikuplja i prerađuje informacije i uspostavlja spoznaje koje mu dolaze preko niza poticaja (stimulacija) i zbivanja koja dijete dobiva od svojih roditelja.
Da bi se dijete moglo što pravilnije razvijati i razviti u skladno ljudsko biće, u svakom trenutku dana trebaju mu biti na raspolaganjau ljubav i nježnost koju mu pružaju roditelji, raznolike i poticajne ige pune mašte te pravilna prehrana.
Zatim je uslijedio dio prezentacije posvećen namirnicama koje pozitivno utječu na rast i funkcije mozga, a u prvim mjesecima djetetovog života ključno je majčino mlijeko. Izlaganje je nastavljeno pregledom ostalih namirnica čijim izborom povoljno djelujemo na ovaj organ, a radi se o žitaricama, povrću, voću, grupama određenih vitamina i minerala te ugljikohidrata koji su nužni za pravilan rast i funkcije mozga, a navedene sastojke uzimamo putem obroka.
U zaključku svog izlaganja kolegica Jakišić naglasila je slijedeće:

  • Što kvalitetnije namirnice konzumiramo, to će ih mozak bolje iskoristiti za svoj rast i funkcioniranje.

  • Pravilno odabrana prehrana im aveliki utjecaj na dječji rast i razvoj - ona utječe na motivaciju, raspoloženje, usporava starenje mozga, olakšava nošenje sa stresom kojii je sve više prisutan i kod djece.

  • Namirnice koje doprinose boljem radu mozga su, pored ostaloga,  banane, brokula, govedina, grašak, jaja, jogurt, kelj, krumpir, losos, mahunarke, mlijeko, naranče, piletina, pivski kvasac, pšenične klice, prokulice, puretina i sir.

  • Namirnice bogate hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i zdravim mastima neophodne su za zdrav rast djeteta, ali i za razvoj mozga.

  • Hranite svoju djecu namirnicama koja pozitivno utječu za rast i funkcije mozga pri čemu izbjegavajte što više bijeli kruh, pića sa šećerom, gazirana pića, rafinirane šećere, umjetne boje i zaslađivače.

Nakon središnje teme masovnog roditeljskog sastanka roditelji su imali sastanke na razini odgojnih skupina gdje su središnje teme bile vezane uz prilagodbu djece na život u jaslicama / vrtiću, teme  odgojno - obrazovnog rada s njima, mogućnostima daljnje suradnje roditelja i odgojitelja te najavama aktivnosti po skupinama i na razini ustanove  do kraja ove kalendarske godine.



Pripremili: Monika Jakišić i Zdenko Glasovac



25. 10. 2016.

Dječji vrtić Maslačak Belišće

Bolesti koje idu uz vrtić


Vaše dijete je krenulo u vrtić i sve bi bilo dobro kada se u vrtićima ne bi širile infekcije. Jesen je razdoblje manifestiranja respiratornih infekcija. Vrijeme je hladnije, započinje sezona grijanja, prostorije se slabije zrače, svi manje borave na svježem zraku.


Djeca  u vrtiću često obolijevaju od različitih virusnih i bakterijskih bolesti. Imunosni sustav je još u razvoju te su djeca češće bolesna. Također, djeca su prvi puta u kontaktu s većim brojem djece od kojih su neka prehlađena, neka u inkubaciji infektivnih bolesti, a neka kliconoše. Otpornost na stres i vrtićke infekte je smanjena.

Najčešće bolesti u jaslicama i vrtićima su respiratorne ili gastrointestinalne, dakle one koje pogađaju dišni ili probavni sustav.

Respiratorne bolesti su:  upale nosne sluznice, sinusa, upale ždrijela i mandula (najčešće gnojna upala - streptokokna), upale uha, glasnica, bronhitisi, upale pluća, upale oka.

Rinitisi i sinusitisi su bolesti obilježene curenjem nosa koje ponekad ne prestaje sve do proljeća, a samo se izgled sekreta mijenja i povremeno je nos začepljen. S obzirom da se sekret pri ležanju na leđima slijeva prisutan je i kašalj.

Upale grla se manifestiraju crvenim ždrijelom te bolovima i peckanju pri gutanju. Upalu uha prati temperatura. Veća je djeca već sama dobro prepoznaju po bolovima. Obično joj predstoji curenje ili začepljen nos.

Djeca uz respiratorne infekcije mogu imati povišenu temperaturu. Visoka temperatura se može skidati antipireticima. Dok lijek ne počne djelovati, dijete je potrebno rashlađivati u mlakoj vodi ili tuširanjem. Kod male djece treba biti oprezan kod visokih temperatura ona su sklona febrilnim konvulzijama pa stoga temperaturi treba pristupiti vrlo oprezno.

Također, vrlo česte u vrtićima su i bolesti probavnog trakta. Povraćanje i proljev su simptomi mnogih virusnih ili bakterijskih bolesti probavnog takta. Većinu takvih bolesti roditelji mogu liječiti sami no valja pripaziti da ne dođe do dehidracije kojoj su mala djeca sklona. Potrebno je pripaziti na dovoljan unos tekućine, čaja ili vode.

Od osipnih bolesti vodene kozice i šarlah su najčešće, vrlo je česta i  peta bolest, bolest šake, stopala i usta te trodnevna groznica koja je virusna bolest praćena osipom.

Kod pojava osipa, osobito kod visoke temperature preporuka je odlazak pedijatru.

Otpornost djeteta može se povećati pravilnom prehranom s mnogo vitamina i uz boravak na  svježem zraku.



Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica


3. 10. 2016.

Dječji vrtić Maslačak Belišće

Iz  ordinacije  zdravstvene  voditeljice

Skrivena sol u hrani - koliko je štetna?


Kuhinjska sol je neophodna za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima.

Sol, naime, pomaže u održavanju krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava; no ta ista tvar uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam. Današnji čovjek unosi prosječno oko 5 do 10 grama soli više u odnosu na fiziološke potrebe.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije  dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno.

Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 g soli dnevno biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma.

Skrivenu sol nalazimo u namirnicama koje svakodnevno koristimo npr. kobasicama, suhomesnatim proizvodima, paštetama, tvrdim sirevima i sirnim namazima.  

Grickalice poput čipsa, štapića, kikirikija, pistacia pune su soli kao i  gotovi umaci, senf, majoneza, hamburger, juhe iz vrećice i dr.

Također kruh koji se svakodnevno nalazi na našim tanjurima  uvelike doprinosi količini soli unesenoj u organizam. Nažalost, skrivenu sol u već gotovim namirnicama i jelima ne možemo samostalno mijenjati, već je potrebna inicijativa i suradnja i od strane prehrambene industrije i institucija vlasti kako bi se promijenio trend visokog dodavanja soli u hranu.

Sol skrivena u polugotovoj i gotovoj hrani učetverostručuje unos dnevne potrebe, šteti bubrezima i pogoduje nastanku  osteoporoze i karcinoma želuca.

Najznačajniji negativan utjecaj soli je povećanje rizika od pojave visokog krvnog tlaka, a za osobe koje već pate od hipertenzije jedan od prvih koraka je promjena prehrambenih navika posebno kroz reguliranje unosa soli. Smanjenje unosa soli putem hrane ima niz pozitivnih zdravstvenih, ali i ekonomskih učinaka budući da se povećava učinak lijekova za reguliranja krvnog tlaka, smanjuje učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%.

Manje soli u hrani pomaže boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca te smanjenom riziku nastanka osteoporoze. Iako su fiziološke potrebe organizma svega oko 1 gram soli dnevno, Svjetska zdravstvena organizacija taj unos ograničila je na oko 5 grama, a u razvijenim zemljama, gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednost od 20 grama, što je alarmantna činjenica.

Kuhajmo ukusno, ali ne slano

Iako velik dio soli unosimo već gotovom industrijski priređenom hranom, ipak možemo i sami utjecati na ukupni unos soli. Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, i čitavog niza egzotičnih začina poput kurkume, currya, đumbira, cimeta može hrani dati neslućene okusne varijante kakve samim soljenjem hrane ne možemo postići.

Sol u maloj količini naglašava gorak i sladak okus hrane, dok u većim količinama prekriva druge okuse. Može se napraviti i sol kojom se uz unos natrija osigurava i određenu količinu kalcija, a i osebujan okus i miris jelu. Jednu žličicu soli pomiješati sa 18 žličica mljevenog zrna sezama i dobiva se gomashio, cijenjeni začin u makrobiotičkoj kuhinji.

Kuhinjska sol  je natrij-klorid, a natrij je taj koji u prevelikim količinama uzrokuje štetne učinke na organizam. Na deklaracijama proizvoda je izražena količina natrija u gramima.


Da bi dobili količinu soli koju sadrži ta namirnica, količinu natrija (g) pomnožimo sa 2,5.
Sol (g)= 2,5 x natrij (g)

Prema deklaraciji udio ocjenjujemo:

  • Visoka - količina soli koja je veća od 1.5g na 100 g proizvoda (oko 0.6 g natrija)

  • Niska - količina soli koja je manja od 0.3 g soli na 100 g proizvoda (oko 0.1 g natrija). Ako je količina soli na 100 g namirnice između te dvije vrijednosti to je unos umjerene količinu soli.


Trend deklariranja natrija na namirnicama je u porastu, ali većina još uvijek ne sadrži tu vrijednost.

Čajna žličica iznosi oko 6 grama soli, što je maksimalno dopušten dnevni unos.
Kako već 70% od toga unosimo u gotovoj hrani, ostaje svega 30% ili oko 1.5 g soli za dodati u vlastitu hranu.

Uživajmo u hrani, jedimo pametno!

Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica

16. 6. 2016.

Ljetni energetski napitci za djecu
zdravstvena voditeljica preporuča


Današnji način života je često ubrzan i stresan pa djeca a s njima i njihove zdrave navike trpe.  Često se jede brza hrana i piju umjetni, gazirani sokovi.

To nikako ne može djetetu osigurati zdrav razvoj i dječje tijelo ali i um održati zdravim. Naprotiv, opterećuje ga i u njemu nakuplja toksine.

Dobar način čišćenja tijela od takvih toksina su prirodni napitci koji ne samo da koriste našem tijelu nego su i ukusni i vraćaju energiju.

U ljetnim mjesecima treba uvesti barem jednu čašu soka od cijeđenog voća ili povrća u dječju ali i svoju svakodnevnicu.


Blagodati prirodnih sokova za naše tijelo
Ljudsko tijelo prirodne sokove jako brzo apsorbira i iz njih uzima više hranjivih sastojaka nego iz krute hrane.
Prirodni sokovi potiču aktivnost probavnog trakta, sudjeluju u obnovi i prehrani stanica i to već nakon nekoliko minuta, dok se kod konzumiranja krute hrane taj proces odvija tek nakon nekoliko sati.

Najbolje vrijeme za prirodni sok
Prirodne sokove najbolje je pripravljati od svježeg, organskog voća ili povrća i nikako ih se ne treba zaslađivati.
Najbolje vrijeme za konzumaciju takvih voćnih sokova je jutro, a sokove od povrća valjalo bi piti poslijepodne ili uvečer.

Najbolje voće  /  povrće za prirodni sok

Limun- limunada
Limun je antioksidans, antiseptik i alkalizator.  Bogat vitaminom C,A,B1,B6, magnezijem, fosforom, pektinom i drugim elementima.
Sok od limuna dobar je za probavu i crijeva, pomaže kod mučnine i zatvora, smanjuje žeđ i podiže energiju.

Jabuka ( sok od jabuke)
Jabuka sadrži mnogo kalija, potiče izbacivanje tekućine iz organizma. Jabuka sadrži do 90% vode i nema masti, odlično gasi žeđ.
U jabuci se nalazi serotonin pa tako jabuka popravlja raspoloženje.

Cikla ( cikla+mrkva+krastavac)
Sok od cikle podiže željezo i dobar je za anemičnu djecu, poboljšava cirkulaciju, čisti krv i crijeva i sprječava nastanak karcinoma.

Mrkva ( cikla+mrkva+krastavac)
Mrkva je bogata betakarotenom, vitaminom A,C,K i mnogim drugim vitaminima i mineralima,  jak je antioksidans,  dobra za krvožilni sustav i vid,  jača imunitet i daje vitalnost.

Krastavac ( cikla+mrkva+krastavac)
Krastavac je najbolji prirodni diuretik, pomaže izbacivanju toksina iz organizma. Krastavac sadrži 40% kalija te jako dobro utječe na regulaciju krvnog tlaka.

Rajčica ( sok od rajčice)
Rajčica je jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina C. Sadrži i znatne količine vitamina B te vitamin E i K.
Bogata je kalijem, natrijem, magnezijem, kalcijem i željezom te elementima u tragovima. Rajčica je najbogatija bakrom, a željeza sadrži više nego pileće meso, riba i mlijeko.
Rajčica sadrži likopen, biljni pigment koji joj daje crvenu boju, on pomaže u borbi protiv stanica raka, sprječava nastanak i uništava ih.
Sok od rajčice snižava kolesterol i krvni tlak, čisti krvne žile, sprječava trombozu, razna srčana oboljenja, regulira rad žući, jetre i gušterače, potiče tek, aktivira probavne procese i sprječava negativno djelovanje bakterija.

Dakle, čaša prirodnog soka puni nas energijom i vitaminima bolje od bilo kojeg umjetnog napitka i pomaže organizmu da normalno radi.
Stoga za svoju djecu uvijek odaberite prirodno i zdravo!


Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica

Što radi zdravstveni voditelj u vrtiću?

"Zdrava vanjština počinje od unutrašnjosti"
                                         Robert Urich

Zdravstveni voditelj je viša medicinska sestra čije je radno mjesto regulirano Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe, koji je sastavni dio Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u  RH.

U vrtiću radi na osiguranju i unapređenju zaštite zdravlja djece provodeći mjere iz Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima koje je odredilo Povjerenstvo Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske (izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima, NN 12/11/2007).

Zdravstveni voditelj radi:

  • procjenu zdravstvenog statusa djeteta kod prijema u vrtić kroz razgovore s roditeljima novoprimljene djece

  • prikuplja liječničke potvrde kod prijema djece u vrtić

  • prikuplja liječničke potvrde nakon povratka djece poslije bolesti

  • provodi zdravstveni odgoj djece i odraslih

  • provjerava dokumentaciju o procijepljenosti djece

  • upućuje djelatnike vrtića na sanitarne preglede i higijenski minimum

  • provodi protuepidemijske mjere kod pojave zaraznih bolesti.


Glavni zadaci zdravstvenog voditelja  su:

  • prevencija bolesti

  • praćenje pobola djece kroz vođenje zdravstvenih kartona

  • poduzimanje mjera za smanjivanje pojava zaraznih bolesti i prevencije ozljeda

  • izrada jelovnika i briga o pravilnoj prehrani djece u vrtiću prema Prehrambenom standardu za planiranje prehrane djece – jelovnici i normativi

  • sustavno praćenje rasta i razvoja djece te stanje njihove uhranjenosti

  • provođenje zdravstvene edukacije kroz radionice s djecom

  • unapređivanje higijenskih navika kod djece

  • provođenje edukacije odgojitelja u posebnim situacijama kod akutnih stanja i povreda

  • očuvanje i unapređivanje zdravlja

  • suradnja s epidemiološkom službom.


Također, briga o osiguranju i provedbi higijensko-sanitarnih uvjeta u unutarnjim i vanjskim prostorima vrtića dio je posla koji obavlja zdravstveni voditelj kao i sudjelovanje u organiziranju, stvaranju odgovarajućih uvjeta i osiguranju pravilne prehrane u ustanovi za sve vrste programa prema HACCP sustavu.

Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica




Povratak na sadržaj | Povratak na glavni izbornik