U matičnom vrtiću u Belišću održan je u srijedu, 29.11.2017. godine, 2. masovni roditeljski sastanak za ovu pedagošku godinu, u vremenu od 17,30 do 18,30 sati.
Središnje teme ovog skupa bile su:
1. Razvijanje imuniteta kod djece rane i predškolske dobi – što i kako?
2. Organizacija kraćeg programa ranog učenja engleskog jezika u matičnom vrtiću.
Kolegica Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica ustanove, priprmila je i predstavila prvu temu.
Glavne informacije ove prezentacije bile su:
• Imunosni sustav je skup komplementarnih obrambenih mehanizama koji nas štite od infekcija pronalaženjem i uništavanjem svih patogena (virusi, bakterije, paraziti, gljivice).
• Svaki živi organizam , uključujući i one s jednom stanicom, opremljen je ovom vrstom obrambenih mehanizama.
• Razvoj imuniteta – dijete se rodi s imunitetom naslijeđenim od majke, a svoj razvija tek nakon nekoliko mjeseci. Problem nastaje kada se imunitet stečen preko majke istroši, a vlastiti još nije sazrio i to se događa između osmog i desetog mjeseca života. U tom razdoblju djeca su najosjetljivija i najnezaštićenija od bolesti.
• Za razvoj imuniteta važni su:
– za stjecanje imuniteta u kasnijoj dobi najvažnija je raznolika i uravnotežena prehrana
– voće, povrće, cjelovite žitarice, organski uzgojeno meso
– slatkiši, gazirani sokovi i hrana bogata aditivima štetno utječe na inunosni sustav i ukupno zdravlje.
• Jačanje imunološkog sustava:
– san
– unos tekućine
– uravnotežena prehrana
– redukcija šećera
– probiotici
– dobre masti
– vitamini i minerali
– rekreacija i boravak na zraku
• Što slabi imunitet?
– stres
– loša ishrana bazirana na industrijskoj hrani
– manjak sna
• Ključni nutrijenti za jačanje imuniteta su:
– kod djece i adolescenata: kalcij, kalij, vlakna, magnezij, vitamin E
– u odraslih: kalcij, kalij, vlakna, magnezhij, vitamini A, E, C
– ideja u prehrambenim smjernicama je dobiti te nutrijente iz nutritivno bogatih namirnica koje pružaju znatne količine vitamina i minerala, a malen broj kalorija, a ne iz nadomjestaka.
• Nutrijenti – superzvijezde
– Karotenoidi – snažni oksidansi, pojačavaju rad imunosnog sustava (mrkva, batat, breskva, papaja, rajčica, lubenica, dinja, grejp, kikiriki,…)
– Bakar – nužna sastavnica mnogih enzima pa igra ulogu u mnogim fiziološkim procesima (sezamove sjemenke, suncokretove koštice,…)
– Cistein – aminokiselina koja štiti stanice od oštećenja slobodnih radikala (jogurt,…)
– Flavonoidi – antioksidans, regulira upale, prirodan odgovor organizma na opasnosti, antivirusno i antibakterijsko djelovanje (jabuke, naranče, crveno i ljubičasto obojeno bobičasto voće; luk, češnjak, đumbir, zeleni čaj,…)
– Folati –vitamin iz supine B važan u trudnoći (špinat, brokula, zelena salata, cikla, blitva, cvjetača, kupus, zelena peprika, tikvice, krastavci, sok od rajčice, avokado,…)
– Glutamin – najzastupljenija aminokiselina u tijelu (izvor ovog sastojka su: mlijeko, jogurt, svježi sir, govedina, piletina, svinjetina, sve vrste ribe. Grah ima visok sadržaj proteina, što ga čini bogatim izvorom glutamina, a ostali izvori ovog sastojka su kupus, špinat, peršin.
– Željezo – zalihe željeza iz hrane pomažu da razina željeza u krvi postane optimalna. Željezo služi kao jezgra molekule hemoglobina, sastavnica crvene krvne stanice. Najbolji prirodni izvori željeza su: crveno meso, iznutrice, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke.
• Željezo ima značajnu ulogu u rannom spoznajnom razvoju djece, razvitku metabolizma i imunološkog sustava.
• Za razvoj imunološkog sustava i zdravstvenog statusa važni su:
– vitamini A,C,E
– omega 3 masne kiseline
– bjelančevine.
• Antioksidansi
– To su molekule sposobne za inhibiciju oksidacije drugih molekula
– Inhibicija (lat.= kočenje), sprječavanje, zaustavljanje, zadržavanje
– Oksidacija – oksidacija i redukcija su kemijske reakcije pri kojima tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.
– Slobodni radikali – to su nestabilni, s manjkom elektrona u vanjskoj orbiti, oni „napadaju“ najbližu stabilnu molekulu „kradući“ joj elektrone
– Na taj način destabilizira se , do sada, stabilna molekula i ona postaje slobodni radikal, a reakcija postaje lančana, što rezultira stvaranjem sve većeg broja slobodnih radikala koji oštećuju stanice organizma.
– Da bismo se obranili od slobodnih radikala, potrebno je u organizam unositi antioksidanse.
• Makronutrijenti
– masnoće
– ugljikohidrati
– bjelančevine
– voda.
• Mikronutrijenti
– vitamini
– minerali
– fitokemikalije
– enzimi.
• Fitokemikalije
– skupina biološki aktivnih nehranjivih tvari iz bilja
– imaju funkcionalnu vrijednost za ljudski organizam, djelujući u smislu zaštite od bolesti ili preventive
– djeluju na imunitet imunomodulatorno, adaptogeno na endokrini sustav, zaštitno na koštani sustav, antimutageno i antikarcenogeno na staničnoj razini itd.
– hrana siromašna fitokemikalijama uvelike je odgovorna za slab imunološki sustav
– u populaciji s puno većim unosom povrća bilježi se puno manja stopa raka, a najdugovječnije populacije u povijesti oduvijek su bile one koje su konzumirale najviše povrća.
Zaključne poruke prezentacije bile su:
• jedimo šareno
• boravimo što više na zraku i u različitim tjelesnim aktivnostima
• osigurajmo si dovoljno sna i odmora i
• jačajmo imunitet tijekom cijeloga života.
Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica
