Kuhinjska sol je neophodna za pravilno funkcioniranje organizma i ima ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima.
Sol, naime, pomaže u održavanju krvnog tlaka i u pravilnom radu živčanog sustava; no ta ista tvar uzrokuje više štete nego dobrobiti za ljudski organizam. Današnji čovjek unosi prosječno oko 5 do 10 grama soli više u odnosu na fiziološke potrebe.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi oko 5 grama, a maksimalan unos ograničava se na 6 grama soli dnevno.
Djeci je dovoljna puno manja količina soli, pa će čak 1 g soli dnevno biti dostatan za sve fiziološke potrebe malog organizma.
Skrivenu sol nalazimo u namirnicama koje svakodnevno koristimo npr. kobasicama, suhomesnatim proizvodima, paštetama, tvrdim sirevima i sirnim namazima.
Grickalice poput čipsa, štapića, kikirikija, pistacia pune su soli kao i gotovi umaci, senf, majoneza, hamburger, juhe iz vrećice i dr.
Također kruh koji se svakodnevno nalazi na našim tanjurima uvelike doprinosi količini soli unesenoj u organizam. Nažalost, skrivenu sol u već gotovim namirnicama i jelima ne možemo samostalno mijenjati, već je potrebna inicijativa i suradnja i od strane prehrambene industrije i institucija vlasti kako bi se promijenio trend visokog dodavanja soli u hranu.
Sol skrivena u polugotovoj i gotovoj hrani učetverostručuje unos dnevne potrebe, šteti bubrezima i pogoduje nastanku osteoporoze i karcinoma želuca.
Najznačajniji negativan utjecaj soli je povećanje rizika od pojave visokog krvnog tlaka, a za osobe koje već pate od hipertenzije jedan od prvih koraka je promjena prehrambenih navika posebno kroz reguliranje unosa soli. Smanjenje unosa soli putem hrane ima niz pozitivnih zdravstvenih, ali i ekonomskih učinaka budući da se povećava učinak lijekova za reguliranja krvnog tlaka, smanjuje učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%.
Manje soli u hrani pomaže boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca te smanjenom riziku nastanka osteoporoze. Iako su fiziološke potrebe organizma svega oko 1 gram soli dnevno, Svjetska zdravstvena organizacija taj unos ograničila je na oko 5 grama, a u razvijenim zemljama, gdje se svakodnevno upotrebljava gotova i polugotova hrana dnevni unos soli često je viši od 10 grama, a doseže i vrijednost od 20 grama, što je alarmantna činjenica.
Kuhajmo ukusno, ali ne slano
Iako velik dio soli unosimo već gotovom industrijski priređenom hranom, ipak možemo i sami utjecati na ukupni unos soli. Začinsko bilje poput bosiljka, origana, vlasca, mažurana, i čitavog niza egzotičnih začina poput kurkume, currya, đumbira, cimeta može hrani dati neslućene okusne varijante kakve samim soljenjem hrane ne možemo postići.
Sol u maloj količini naglašava gorak i sladak okus hrane, dok u većim količinama prekriva druge okuse. Može se napraviti i sol kojom se uz unos natrija osigurava i određenu količinu kalcija, a i osebujan okus i miris jelu. Jednu žličicu soli pomiješati sa 18 žličica mljevenog zrna sezama i dobiva se gomashio, cijenjeni začin u makrobiotičkoj kuhinji.
Kuhinjska sol je natrij-klorid, a natrij je taj koji u prevelikim količinama uzrokuje štetne učinke na organizam. Na deklaracijama proizvoda je izražena količina natrija u gramima.
Da bi dobili količinu soli koju sadrži ta namirnica, količinu natrija (g) pomnožimo sa 2,5.
Sol (g)= 2,5 x natrij (g)
Prema deklaraciji udio ocjenjujemo:
- Visoka – količina soli koja je veća od 1.5g na 100 g proizvoda (oko 0.6 g natrija)
- Niska – količina soli koja je manja od 0.3 g soli na 100 g proizvoda (oko 0.1 g natrija). Ako je količina soli na 100 g namirnice između te dvije vrijednosti to je unos umjerene količinu soli.
Trend deklariranja natrija na namirnicama je u porastu, ali većina još uvijek ne sadrži tu vrijednost.
Čajna žličica iznosi oko 6 grama soli, što je maksimalno dopušten dnevni unos.
Kako već 70% od toga unosimo u gotovoj hrani, ostaje svega 30% ili oko 1.5 g soli za dodati u vlastitu hranu.
Uživajmo u hrani, jedimo pametno!
Pripremila: Monika Jakišić, VMS, zdravstvena voditeljica
