Održana 6. sjednica odgojiteljskog vijeća

U utorak, 14. lipnja 2022. godine, održana je 6. sjednica odgojiteljskog vijeća u prostoru matičnog vrtića u Belišću, u vremenu od 17,00 do 18,45 sati.

Središnje točke dnevnog reda bile su:

• Utjecaj medija na razvoj djece predškolske dobi i
• Suradnja između roditelja i odgojitelja – kako unaprijediti suradnju?

Voditeljice teme „Utjecaj medija na razvoj djece predškolske dobi“ bile su kolegice Marija Dubrović i Dajana Frljužec, odgojiteljice.

Kroz prezentaciju, izlaganje i razgovor njihove poruke bile su:

• Pretjerana izloženost ekranima utječe na djetetov razvoj jer djecu lišava pravih iskustava koja potiču zdrav razvoj;
• Medij označava sredstvo za prijenos poruka,vijesti,obavijesti širem krugu ljudi;
• Medij kao takav također je poruka;
• Medij je platforma na kojoj se nešto nalazi,odnosno na kojoj je postavljen određeni sadržaj;
• Medijski sadržaji su sve poruke koje se proizvode, koriste pomoću medijskih i komunikacijskih platformi;

Uloga medija:

• Informiranje;
• Obrazovanje;
• Zabava.

• Neka istraživanja pokazuju kako djeca mlađa od 12 godina dnevno ispred ekrana provode od 1 do 3 sata;
• Djeca u dobi od 3 do 5 godina gledaju TV na „istraživački način“;

Mediji i emocionalni razvoj djeteta:

• Dijete postaje pasivno;
• Djeca postaju impulzivna;
• Sumnja u sigurnost okruženja;
• Pojavljuje se strah i tjeskoba.

• Mediji i tjelesni razvoj djeteta (neka djeca već od šeste godine pokazuju nezadovoljstvo svojim tijelom – utjecan na razvoj poremećaja prehrane)
• Mediji i misaono – socijalni razvoj djeteta:

• Djeca uče po modelu – likovi iz crtića;
• Agresivni likovi često dobivaju nagrade zbog svojih djela;
• Nasilje kao oblik rješavanja problema;
• Kašnjenje govora;
• Manjak interakcije s okolinom;
• Usvajanje stranog jezika prije materinjeg.
• Pozitivne strane medija;

• Pozitivan utjecaj na dječje ponašanje;
• Ohrabrenje;
• Poštivanje pravila;
• Odgađanje trenutnog zadovoljstva;
• Razvoj socijalnih vještina.

Preporuke roditeljima:

• Ograničite vrijeme pred ekranom;
• Pogledajte medijske sadržaje prije nego što ih ponudite djeci kako bi se uvjerili u njihovu primjerenost;
• Potrebno je razgovarati s djetetom o nasilnim sadržajima, ukoliko se pojave. Dajte djetetu do znanja da se u stvarnom životu problemi ne rješavaju na takav način, pitajte djecu na koje bi se načine taj problem mogao riješiti;
• Usmjerite djetetovu pažnju na sadržaje koji pridonose razvoju kreativnosti, potiču altruizam, empatiju i suradnju;
• Ne držite TV u dječjoj sobi;
• Ne nagovarajte dijete na gledanje TV ako ono za to ne pokazuje interes;
• Ne kažnjavajte dijete zabranom gledanja crtanih filmova jer zabranom postižemo suprotni učinak – pojačava se želja za gledanjem.

Preporuke kvalitetnih sadržaja za djecu:

• HEJ DAGI;
• A JE TO;
• MIŠO I ROBIN;
• LA LINEA;
• ERNEST I CELESTEA;
• MALI LETEĆI MEDVJEDIĆI;
• SUSJEDSTVO TIGRIĆA DANIJELA.

Zaključne poruke izlaganja bile su:

• U stvarnom svijetu žive tvoja stvarna iskustva.
• U medijskom svijetu žive simboli.

„Suradnja između roditelja i odgojitelja – kako unaprijediti suradnju?“ bila je druga tema koju su pripremile kolegice Slavica Vuksanić i Suzana Svoboda, odgojiteljice.

Osnovne poruke ove prezentacije bile su:

• Roditelji i odgojitelji važni su sudionici u djetetovom odgoju;
• Njihova međusobna komunikacija, suradnja i djelovanje pomaže razvoju djeteta u kompetentnu osobu;
• Odgojitelj može puno saznati od roditelja o dječjem razvoju, sklonostima, navikama, potrebama;
• Roditelj odgojitelju može pomoći da kvalitetno odgovori na potrebe djeteta u ustanovi;
• Za kreiranje okruženja u kojem će se dijete cjelovito razvijati potrebna je kvalitetna suradnja između odgojitelja i roditelja;
• Zdrav odnos jest međusobno pružanje potpore i pomoći. Važno je da to bude iskreno i dobronamjerno. Što više odgojitelj zna informacija o roditeljima i djeci, veću podršku i pomoć može im pružiti;
• Vođeni istim interesom, odgojitelji i roditelji razvijaju suradničke odnose gdje oni postaju ravnopravni sudionici u odgoju djeteta;
• Kompetentni odgojitelji – u najvećoj mjeri suradnja između roditelja i odgojitelja ovisi o odgojiteljima;
• Kada odgojitelj na prijateljski način pristupi roditeljima i pokaže im da su bitni, on je već na pola puta prema uspješnoj suradnji;
• Od kvalitetne i dobre međusobne suradnje najveću korist imaju djeca. Ona stječu emocionalnu vezu s roditeljima, a zatim i s odgojiteljima što je dobar temelj daljnjoj socijalizaciji;
• Roditelji mogu direktno utjecati na kvalitetu vrtića suradnjom s odgojiteljima. Oni mogu doprinijeti uređivanju centara aktivnosti po sobama dnevnog boravka raznovrsnim materijalnim poticajima. Samo zajedničkim naporima dolazimo do rezultata. Vrlo je teško kreirati vrtić po mjeri roditelja i djece bez suradnje obje strane;
• Od velike je važnosti pravodobno informirati roditelje o godišnjem planu i programu, dnevnim rutinama u odgojno – obrazovnoj skupini, o njihovim pravima i obvezama u ustanovi;
• Različiti roditelji imaju različiti potrebe. Roditelji ne žele surađivati s ustanovom koja ih osuđuje. Ustanove trebaju biti dostupne i prijateljski raspoložene prema roditeljima. Svaki čovjek ima svoje mišljenje, stavove i sustav vrijednosti po kojima odgaja dijete;
• Odgojitelj mora prihvatiti različite stavove te ih razumjeti sa stajaišta roditelja i pokušati naći kompromis;

Metode dobre komunikacije:

• Razvijanje aktivnosg slušanja;
• Postavljanje pitanja;
• Razumijevanje i pojašnjavanje;
• Postavljanje novih okvira;

• Ne može se od svakog roditelja očekivati jednaka razina shvaćanja i zainteresiranosti. Neki roditelji žele razgovarati o svojoj djeci, a neki ne.
• Odgojitelj takve stavove roditelja treba prihvatiti te se prilagoditi, jer o tome ovisi napredak djeteta.
• Kada roditelj zatraži pomoć od odgojitelja to znači da mu vjeruje te da mu treba pomoć oko problema. To je dobar znak jer to znači da je roditelj stekao povjerenje i da mu je važno mišljenje odgojitelja.

Zapreke suradnji:

• Mnogi roditelji vole donositi sami odluke koje se tiču njihove djece;
• Temperament roditelja i odgoj kakav su imali u djetinjstvu;
• Konflikti mogu nastati zbog neslaganja oko odgojno – obrazovnih ciljeva. Neslaganje je normalna stvar koju treba očekivati.

Mogući modeli suradnje s roditeljima:

• Roditeljski sastanci (masovni, na razini odgojne skupine);
• Individualni razgovori;
• Centar za roditelje;
• Radionice;
• Druženje s djecom;
• Uključivanje roditelja u realizaciju aktivnosti unutar odgojne skupine;
• Posjete;
• Pismeni oblici suradnje – letci, ankete, „putujuće bilježnice“, „pošta za odgojitelje“
• Web stranica vrtića
• Foto dokumentacija; djetetova razvojna mapa; mapa likovnih radova.

Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.