U srijedu, 20. veljače 2019. godine, održana je 6. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove u vremenu od 17,30 do 19,45 sati.
Središnja teme stručnog skupa bile su:
1. Kako odgojiti samopouzdano i sposobno dijete?
2. Razvoj samopouzdanja kod djece rane i predškolske dobi – uloga roditelja i odgojitelja.
3. Samopouzdanje i djeca.
Voditeljice tema stručnog skupa bile su:
· Valentina Mandić, odgojiteljica predškolske djece;
· Ana Mogoroš, odgojiteljica predškolske djece;
· Vlasta Topčić, stručna suradnica – psihologinja;
· Tihana Stapić, stručna suradnica – psihologinja, voditeljica mobilnog tima SOS Dječjeg sela Ladimirevci.
Navedenim temama ujedno smo obilježili 12. Tjedan psihologije u RH čiji su organizatori Hrvatsko psihološko društvo i Hrvatska psihološka komora, a ove godine navedena manifestacija obilježava se od 18. veljače do 24. veljače.
„Kako odgojiti samopouzdano i sposobno dijete?“ naziv je teme koju su predstavile kolegice Valentina Mandić i Ana Mogoroš.
Prezentacija se temeljila na knjizi „Danski odgoj djece“ (Autori: Jessica Joelle Alexander, Iben Dissing Sandahl; izdavač: Egmont , 2017. godine).
U uvodnom dijelu počeli smo pitanjem koje glasi: „U čemu je tajna sretnih ljudi?“ Na navedeno pitanje trebali smo jednom riječju dati odgovor.
Živimo u vremenu svojevrsne epidemije stresa koje, pored ostaloga, karakteriziraju:
· porast uporabe antidepresiva;
· pretilost djece i prerani nastup puberteta;
· roditelji su pretjerano natjecateljski nastrojeni sami prema seb iz čega se javlja stres izazvan opterećenošću uspjehom naše djece, njihovim školskim rezultatima,…
Što kada su neki postpuci u odgoju zapravo pogrešni?
Dobro roditeljstvo znači, pored ostaloga, promatrati što činimo kada smo umorni, pod stresom i u krajnjim granicama izdržljivosti.
Kad se uhvatimo kako govorimo stvari koje zapravo ne želimo govoriti to su naše tzv.„tvorničke postavke“ tj. ono što smo naslijedili od svojih roditelja.
Ima li većeg dara koji možemo dati svojoj djeci od mogućnosti odrastanja u sretnije, sigurnije i otpornije ljude?Općenito vlada stav kako je igra odmor od ozbiljnog učenja, a igra je za djecu upravo ozbiljno učenje.
Prisutno je mišljenje kako igra postaje gubitak vremena koje bi moglo biti usmjereno na učenje. Činjenica je kako se djeca sve manje slobodno igraju, po vlastitom izboru, a neki od razloga tome su televizija i suvremena tehnologija, strah roditelja da se djeca ne ozljede, roditeljske želje da se djeca razvijaju i napreduju.Sve to čine s najboljom namjerom, nudeći djeci što više strukturiranih aktivnosti ne bi li im pomogli da postanu uspješni odrasli ljudi.
Što slobodna igra uči djecu?
Uči ih biti opuštenima, time manje napetima i uči ih biti otpornima.
Otpornost je dokazano jedan od najvažnijih čimbenika za uspjeh u odrasloj dobi.
Otpornost koju dijete stekne kroz igru postaje ključna osobina zdrave, funkcionalne odrasle osobe.
Kako igra pomaže? Stvara vještinu nošenja s problemima.
Savjeti za igru:
· Isključite sve ekrane;
· Stvorite poticajno okružje;
· Poslužite se umjetnošću;
· Pustite ih da slobodno istražuju na otvorenom;
· Omogućite im igranje s djecom različitih uzrasta;
· Pustite ih da budu slobodni i zaboravite na krivnju;
· Prepustite se igri;
· Pustite ih da se igraju nasamo, ali ih ipak promatrajte.
Djeca trebaju emocionalnu iskrenost, a ne savršenstvo.
Posebna cjelina prezentacije odnosila se na poniznost kao danski način pohvale.
Poniznost je u Danskoj vrlo važna vrlina bez negativnih konotacija i sastavnica je danske kulture.
Oni koji dobro poznaju sebe ne trebaju pohvale drugih da bi se osjećali vrijednima. Danci ne pretjeruju u pohvaljivanju svoje djece, a mnogo vremena poklanjaju usmjerevanju djetetove pažnje na zadatak i proces njegovog rješavanja umjesto na pohvalu krajnjeg rezultata.
Hvaljenje truda ili procesa razvija motivaciju i upornost.
Savjeti za autentičnu pohvalu:
· iskorjenite samozavaravanje;
· odgovarajte iskreno;
· spominjite vlastito iskustvo;
· čitajte priče koje obuhvaćaju osjećaje;
· hvalite trud;
· izbjegavajte pohvalu kao automatski odgovor;
· usredotočite se na trud;
· ne uspoređujte djecu;
· govorite „iz svog kuta“ naglašavanjem perspektive.
Što je preoblikovanje?
Preoblikovanje stresnih situacija temelj je otpornosti djece i odraslih.
Realni optimisti zanemaruju nepotrebne negativne informacije.
Preusmjeravanje pozornosti djeci s onoga što misle da ne mogu, na ono što mogu.
Savjeti za preoblikovanje:
· obratite pozornost na negativnost – ne ignorirajte;
· vježbajte preoblikovanje;
· upotrebljavajte što manje ograničavajućeg govora;
· ponovno napišite djetetovu priču tako da bude pozitivna i ljepša;
· služite se govorom podrške;
· služite se humorom.
Empatija
– slušanje ljudi;
– shvaćanje njihovih osjećaja;
– izbjegavanje sukoba;
– obostrano suosjećanje.
Istina o empatiji
· empatija je urođena;
· omogućava preživljavanje u skupinama;
· biološke predispozicije za povezivanje sa ljudima -> privrženost;
· mala djeca sklona su pomaganju / tješenju.
Roditeljska odgovornost
– usklađivanje obrazaca ponašanja oba roditelja;
– narušavanje kapaciteta za empatiju u nasilničkim i pretjerano zaštitničkim obiteljima – onemogućena samoregulacija.
Savjeti za empatiju
· prepoznavanje vlastitog stila;
· razumijevanje drugih;
· zamjećivanje i prepoznavanje osjećaja;
· čitanje;
· popravljanje odnosa s bliskim osobama;
· dopuštanje ranjivosti;
· traženje empatije u drugima.
Nije loše dijete, već njegovo ponašanje- bezazlene namjere;
– neprihvatljiv oblik discipliniranja (fizičko kažnjavanje djeteta);
– izaziva omalovaženost, narušavanje osjećaja vlastite vrijednosti;
– neiskrenost, nepovjerenje, strah;
– dijete nauči slušati jer se boji;
– neprijateljski odnos, laganje;
– djeca vole ispitivati granice.Izbjegavanje borbi
· svi smo sposobni postati dobri;
· usmjeravanje na dobre osobine;
· zrcaljenje ponašanja – održavanje vrijednosti;
· prkos i neposluh u prvim godinama života – propitivanje granica;
· razlučite važno od nevažnog;
· povjerenje, smirenost, pomaganje, šala, razdvajanje ponašanja od osobe;
· razumijevanje;
· odlučnost, čvrstoća, snaga;
· stisak ruke;
· objašnjenje nedopustivih ponašanja, postupanje odmah;
· primjerom utječemo na ponašanje;
· akcijski plan – razmotriti vrijednosti i prema njima postupiti.
Savjeti bez ultimatuma
· razdvajanje ponašanja od djeteta;
· izbjegavanje borbe za moć;
· zauzmite stav da su djeca urođeno dobra;
· proučavajte djecu;
· preoblikovanje;
· zapamtite kako djeca preslikavaju vaše ponašanje;
· imajte na umu djetetovu dob;
· dopustite svoje osjećaje;
· znajte da je protest reakcija na podražaj;
· stavite loše ponašanje u kontekst;
· pokažite kako slušate.
Zajedništvo
– ugodno provoditi vrijeme zajedno;
– raspoloženje i stanje uma – biti zadovoljan;
– osobne brige i problemi u drugom planu;
– povezanost daje značaj i svrhu;
– pomaganje stvara timski duh – pripadnost i blagostanje.
U zaključku prezentacije istaknute su slijedeće poruke:
– budite zajedno prisutni u trenutku;
– zabavite se;
– stvorite ugodan ugođaj;
– bez prigovaranja;
– kad si pod stresom vježbaj preoblikovanje;
– pojednostavite stvari;
– povežite se;
– potičite igru i izgradnju timskog duha;
– povjeravajte se i razgovarajte s drugima;
– naučite djecu da je obitelj tim;
– slavite zajedništvo svaki dan;
– pjevajte.
U čemu je tajna sretnih ljudi? U ZAJEDNIŠTVU.
Pripremili:
Valentina Mandić, odgojiteljica predškolske djece
Ana Mogoroš , odgojiteljica predškolske djece
Zdenko Glasovac, prof.
