VAŽNOST ČITANJA SLIKOVNICA DJECI

Podijeli s prijateljima

Slikovnica je prva djetetova knjiga u kojoj je priča obogaćena slikama. Kroz slikovnicu dijete uči o svijetu. Slikovnica odgaja dijete i pomaže mu savladati teškoće s kojima se susreće. Ona pruža djetetu osnovne spoznaje o svijetu koji ga okružuje te stvara podlogu za usvajanje brojnih vještina.  


Iako dijete obožava slikovnice, nije svaka slikovnica prikladna za svako dijete. Odrastanjem djeteta i slikovnice treba mijenjati. Tako je za mlađe dijete primjerena slikovnica s malo teksta i jasnim, šarenim ilustracijama. Slikovnica za najmanju djecu više sliči igrački nego knjizi (nadopunjena je zvučnim efektima, rasklapa se u lepezu, sastavlja se u maštovite oblike, mekana je i savitljiva, izrađena od mekih, trajnih materijala).  U najranijoj dobi dijete voli slikovnice s brojalicama, pjesmicama i ritmičkim stihovima. Često su te prve slikovnice tzv. pojmovne (slike prirode, životinja, predmeta, ljudi) uz koje dijete uči govoriti, prepoznavati sliku, imenovati i opisivati. Trogodišnjake i četverogodišnjake počinju zanimati priče o ljudima, životinjama i svakodnevnim događajima. Tada su pogodne priče s jednostavnim zapletima kako bi dijete moglo predviđati što će se dogoditi. U toj dobi djeca vole klasične bajke (opasne situacije koje na kraju završavaju sretno). U petoj i šestoj godini raspon pažnje je širi pa djecu zanimaju složenije priče o ljudima i prirodi bliskih i dalekih krajeva. U toj dobi im tekst postaje važan dok slike služe dodatnom obogaćivanju doživljaja i pomažu im u praćenju složenijih zapleta.
Kako na tržištu postoje razne slikovnice, pri njihovom odabiru treba obratiti pažnju na kvalitetu. Je li slikovnica kvalitetna prepoznat ćete već po samoj naslovnici. Ako su na njoj navedena imena autora i ilustratora, često je riječ o vrijednom djelu, dok su one anonimne često znak da se radi o slikovnici lošije kvalitete. Kada govorimo o kvaliteti slikovnice mislimo ponajprije na tekst i ilustracije te njihovu usklađenost. Tekst u slikovnici treba biti jasan, smislen, zanimljiv te gramatički i pravopisno točan. Ilustracije trebaju biti skladnih boja, realne (kad pojašnjavaju pojmove) i maštovite (kad obogaćuju doživljaj). Važno je da slikovnica ima i edukativnu vrijednost te da je sigurna za djetetovo zdravlje (kod izrade nisu korištene otrovne i nepostojane boje, nema oštrih rubova ili uglova).

Već od samog rođenja djeteta valja započeti s čitanjem jer slušanje glasa odraslog razvija slušnu osjetljivost za glasove i govor. Čitati djetetu možete kad god imate priliku i dovoljno vremena na raspolaganju (npr. dok čekate kod liječnika ili za vrijeme nekog dužeg putovanja), ali dobro je stvarati i posebne rituale čitanja (npr. prije spavanja).

Čitanje djeci ima mnogostruke koristi za njihov spoznajni, socijalni i emocionalni razvoj.
Ono, prije svega, potiče razvoj govora. Potiču se govorne vještine i obogaćuje djetetov rječnik. Dijete razvija pažnju te vještine aktivnog slušanja, vidnog opažanja i razlikovanje detalja. Slušanjem priča dijete uči nove činjenice i pojmove i razvijaju se njegovo logičko zaključivanje i kreativnost. Kroz čitanje djetetu razvijamo i njegovo pamćenje (kad tražimo od djeteta da nam prepričava priče potičemo razvoj dugoročnog pamćenja). Ova aktivnost uvodi dijete u raznoliki svijet zbivanja i iskustava, razvija djetetove interese i omogućava stjecanje znanja.
Brojna istraživanja upućuju na to da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima i zainteresiranija su za okolinu. Predčitačke vještine su u te djece razvijenije i ona su spremnija za samostalno čitanje te uživaju u čitanju i knjizi.
Čitanje djetetu je dobar način da uvedemo dijete u svijet umjetnosti i književnosti. Ono bogati dječju maštu i kreativno mišljenje.
Čitanjem djetetu potičemo i njegov emocionalni razvoj (razumijevanje vlastitih i tuđih osjećaja) te usvajanje moralnih vrijednosti i humanih poruka.
Čitanje pospješuje emocionalnu privrženost djeteta prema roditeljima čime se unapređuje odnos dijete – roditelj, a dijete zadovoljava svoju potrebu za ljubavi, uvažavanjem, prihvaćanjem i pažnjom. Prema tome, čitanje može biti jedan oblik druženja i igranja s djetetom.  
Zajedničko čitanje je ujedno i prilika da roditelj bolje upozna svoje dijete, da uoči njegove interese, sposobnosti, način razmišljanja, strahove i probleme koji ga muče, dok ugodan glas roditelja te vrijeme i pažnja koje mu posvećuje šalju djetetu poruku da je ono važno roditelju pa se kod djeteta stvara osjećaj ugode, sigurnosti i povjerenja.

Kako čitati djetetu?
Preporuča se, prije čitanja priče djetetu, da i sami pročitate priču kako biste je mogli čitati s više živosti te uključiti i samo dijete u čitanje. Iz okoline treba otkloniti sve što može ometati vas ili dijete, udobno se smjestiti, a dijete staviti u krilo kako bi osjetilo bliskost. Knjiga neka bude ispred djeteta kako bi moglo pratiti slike ili dodirivati taktilne aplikacije. Čitati treba polako, izražajno, s izmjenama ritma i glasnoće kako ne bi bilo monotono. Dobro je katkad napraviti stanku da dijete ima vremena “proraditi” ono što je čulo. Za vrijeme čitanja dobro je djetetu pokazivati ono o čemu govorite te opisivati slike. Značajna je interakcija roditelja s djetetom prilikom čitanja slikovnica jer dijete tada postaje ravnopravan partner u čitanju, što znači da  u bilo kojem trenutku može izreći svoje misli i razmišljanja o pročitanom te postaviti pitanja koja ga zanimaju u vezi s pročitanom pričom. Poticajno je i kada roditelj postavlja pitanja djetetu pri čemu roditelj postupno vodi dijete u sve složeniju upotrebu riječi počevši od toga da traži od djeteta da imenuje stvari i bića, do imenovanja svojstava i funkcija pa sve do traženja od djeteta sve dužeg i bogatijeg govora kako bi se dijete kasnije moglo samostalno izražavati i opisivati slike i sadržaj pročitane priče.

U današnje vrijeme računala i ubrzanog tempa života jako je važno shvatiti značaj i dobrobiti čitanja djeci te u dnevnu rutinu uključiti i tu aktivnost jer…

“Ako ne poznajete drveće, možete se izgubiti u šumi. Međutim, ako ne poznajete priče, možete se izgubiti u životu…”