Nova pedagoška godina u Maslačku – IZAZOVI RODITELJSTVA

Podijeli s prijateljima

U srijedu, 6.9.2017. godine, u blagovaonici matičnog vrtića, u vremenu od 17,30 do 18,20 sati, održan je prvi masovni roditeljski sastanak u pedagoškoj 2017.-2018. godini, nakon kojega su održani i grupni roditeljski sastanci.
Središnja tema sastanka nosila je naziv : “Nova pedagoška godina u Maslačku – IZAZOVI RODITELJSTVA”, a voditelj je bio Zdenko Glasovac, ravnatelj ustanove.

Ciljevi sastanka bili su:
• roditelje informirati o osnovnim elementima organizacije života i rada ustanove u godini koja je pred nama
• pozvati na suradnju kroz partnerske odnose na obostranu korist i zadovoljstvo
• istaći osnovne elemente važne za uspješno rodteljstvo i
• izabrati predstavnika roditelja za novi saziv Upravnog vijeća ustanove jer trenutnim članovima mandat istječe 25.9.2017. godine.

Ključne riječi i procesi koji  će obilježtiti ovu pedagošku godinu su OBNOVA i RAZVOJ.
Obnova se prvenstveno odnosi na provedbu projekta energetske rekonstrukcije zgrade matičnog vrtića i uređenje sanitarnih čvorova objekta.
Razvoj podrazumijeva organizaciju i pokretanje rada područnog vrtića u Gatu, u sklopu Društvenog doma kao više namjenskog objekta gdje se planira organizirati jedna mješovita vrtićka skupina – poludnevni program koja bi obuhvatila djecu od četvrte godine do polaska u školu, a njihov optimalni broj bio bi 22 polaznika.
Slijedeća razvojna komponenta naše ustanove je organizacija i pokretanje rada mješovite jasličke skupine u područnom vrtiću Maslačak Bizovac koja bi obuhvatila djecu od 12 mjeseci do 3 godine života, a optimalni broj bio bi 12 do maksimalno 15 djece za ovu skupinu.
Značajni razvojni poticaj je i potpisnai sporazum o stručno – znanstvenoj suradnji  između Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku  i naše ustanove glede poticanja stručnih kompetencija odgojiteljica i stručnih suradnika prvenstveno kroz rad s djecom sa posebnim potrebama (djeca s teškoćama u razvoju i potencijalno darovita djeca).
Roditelji su upoznati s organizacijom rada ustanove, po objektima, radnim vremenom, brojem formiranih grupa po objektima i brojem djece po grupama, voditeljicama pojedinih odgojnih skupina te ukupnim brojem zaposlenika koji će skrbiti o djeci tijekom nove pedagoške godine.
Naglašeno je kako je projekt energetske obnove zgrade matičnog vrtića financijski, tehnički i vremenski složen posao čiji je nositelj grad Belišće kao osnivač ustanove, a poslovi obnove obuhvatit će izmjenu  krovišta, postavljanje ovojnice – izolacije na vanjske zidove,  zamjenu stolarije (drvene, metalne, plastične) , zamjenu postojećih elektro instalacija u objektu, zamjena sustava centralnog grijanja, dok uređenje sanitarnih čvorova nije sastavnica ovog projekta, ali se također planira realizirati paralelno s navedenim poslovima obnove, a iste će financirati grad Belišće.
Na razini ustanove formirano je 12 odgojnih skupina sa ukupno 255 djece.
U Belišću je trenutno 8 odgojnih skupina sa ukupno 173 djece, u Bizovcu formirane su 2 mješovite vrtićke skupine sa ukupno 45 djece, a u Petrijevcima su također formirane 2 mješovite vrtićke skupine sa ukupno 37 djece.

Roditeljima nudimo tri osnovna odgojno – obrazovna programa:
• cjelodnevni vrtićki    (10-satni)
• cjelodnevni jaslički   (10-satni) i
• vrtićki – poludnevni  (   5-satni).

U redovne programe uključena su i djeca s teškoćama u razvoju pa trenutno imamo 12 djece s teškoćama u razvoju koja imaju određenu medicinsku i drugu dokumentaciju pri čemu je 5 djece s teškoćama uključeno u matični vrtić u Belišću, 2 djece s teškoćama u razvoju uključeno je u Bizovcu, a 5 djece s teškoćama u razvoju polaznici su cjelodnevnog vrtićkog programa u Petrijevcima.

Govorilo se i o kućnom redu, njegovim osnovnim odredbama, pri čemu su posebno naglašene slijedeće:
• djecu u jaslice / vrtić dovode / odvode punoljetne osobe  koje se nalaze na dokumentu izjave o dovođenju / odvođenju djece
• roditelji su obvezni predati dijete odgojitelju (zamjeni, dežurnom)
• nije dopušteno unošenje hrane pripremljene u obitelji, niti hrane koja nema deklaraciju
• bolesno dijete ne može biti u jaslicama / vrtiću
• u jaslicama / vrtiću ne može biti ni dijete koje ima povišenu temperaturu, proljev, povraćanje, uši u kosi, svrab, akutne zarazne bolesti (vodeme kozice, gnojnu upalu grla, šarlah, akutni bronhitis, …)
• lijekove u vrtiću ne dajemo, osim do dolaska roditelja
• dijete koje boluje od kronične bolesti, ako je u stabilnoj fazi, može boraviti u vrtiću, uz dopuštenje liječnika
• nakon izostanka djeteta iz jaslica / vrtića uzbog bolesti ili drugih razloga u trajanju duljem od 60 dana, roditelji trebaju predočiti potvrdu od liječnika da dijete možđe boraviti u jaslicama / vrtiću.

U nastavku govorilo se o osnovnim zadaćama vrtića, razvojnim područjima o kojima skrbimo, značaju igre i izboru igračaka koje poticajno mogu djelovati na dječi razvoj te je istaknuta važnost igre za ukupni dječji rast i razvoj.

Istaknuto je kako je dobro igrati se iz slijedećih razloga:
• uspostavljanje emocionalnioh veza
• djeca kroz igru otkrivaju (upoznaju) svijet (sebe, druge, prirodu,…)
• tjelesne aktivnosti
• učenje govora
• socijalizacija
• razvoj kreativnosti
• razvoj intelektualnih vještina
• razvoj samopouzdanja.
Naglašena je uloga prostora kao “trećeg odgojitelja”, organizacije soba dnevnog boravka kroz tzv. centre aktivnosti  te aktivnosti koje poduzimamo glede poticanja i razvijanja prehrambenih navika djece i formiranja jelovnika.

Istaknuti su oblici suradnjej roditelja i odgojitelja kroz godinu, a glavni su:
• informativni razgovori
• putem Centra za roditelje postavljene u sobama dnevnog boravka odgojnih skupina
• masovni i grupnih roditeljskih sastanaka kojih planiramo imati ukupno 8 (4 masovna i 4 na razini svake odgojne skupine)  
• savjetodavnih razgovora roditelja i članova stručno – razvojnog tima
• uključivanja roditelja u projektne aktivnosti i eko – akcije na razini ustanove i pojedinih odgojnih skupina
• e – suradnja (e-poruke, web stranica vrtića).

Istaknuti su i neki od ciljeva odgoja, a oni su:
• odgoj osobe koja će dobro iskoristiti svoje  potencijale
• sretni i produktivni ljudi
• osobe koje misle dobro o sebi i drugima
• odgoj djece traži svakodnevni naqpor roditelja kroz donošenje različitih odluka
• uspješan roditelj prepoznaje i prihvaća jedinstvenost dječjeg temperamenta, udovoljava njihovim fizičkim, emocionalnim i duhovnim potrebama, osjećajno i dosljedno.

Pitanja u odgoju  djece su brojna, a neka od temeljnih su?
• Koliko poznajem svoje dijete?
• Kako razgovarati s djetetom?
• Što dijete želi od mene?
• Što ja želim od djeteta?
• Kako disciplinirati dijete?
• Kako smanjiti razvojne rizike?
• Kako razvijati kod djeteta samosvijest, socijalne vještine, samodisciplinu, samopouzdanje i samostalnost?

Osnovno što kao roditelji i odgojitelji trebamo osigurati djeci su: njega, sigurnost, emotivna toplina, stimulacija, vođenje i granice te  stabilnost.
Svako dijete treba ljubav, sigurnost, naklonost, kontrolu, vođenje, neovisnost, zaštitu i vjeru.
Svaki roditelj treba podršku u svladavanju stresa, vrijeme provedeno s djetetom / djecom,  vrijeme za brigu o sebi i vlastitim potrebama, društvenu potporu – lakše usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života.

Roditeljska ponašanja imaju tri osnovne razine, a one su:
• roditeljski ciljevi i vrijednosti
• roditeljsii odgojni stilovi
• roditeljske aktivnosti.

Roditeljska ponašanja često su rezultat:
• onoga što smo čuli
• u što vjerujemo
• što osjećamo i
• čega se bojimo.

Osnovni odgojni stilovi roditelja su:
• AUTORITARNI       (kruti, strogi)
• AUTORITATIVNI   (demokratski, dosljedni)
• PERMISIVNI           (popustljivi)
• INDIFERENTNI      (nemarni).

Najučinkovitiji odgojni stil roditelja je AUTORITATIVNI jer prati i odgovara na emocionalne potrebe djece, postavlja jasne granice i dosljedno ih se pridržava,  djeca osjećaju sigurnost i ravnotežu između izbora i odgovornosti za izbor.

Djeca čiji roditelji porovode autoritativni odgojni stil:
• uče kako pregovarati
• postaju samopouzdani
• postižu bolje rezultate u učenju – akademski uspjeh
• razvijaju samodisciplinu
• bolje su u društvu prihvaćeni i
• imaju visoku razinu samopoštovanja i samopouzdanja.

Govorilo se i o pohvali kao odgojnoj metodii čemu je, glede toga, istaknuto slijedeće:  
• nagrade trebaju biti u skladu s ponašanjem djece
• nagraditi djecu treba odmah
• nagrada može biti i smješak, izraz očiju, odgovarajuće riječi, zagrljaj,…
• treba jasno pokazati za što je dijete nagrađeno
• pozitivna pohvala bez “rezerve” i “sarkazma”
• ne štedite na pohvalama kad se dijete dobro ponaša – ne čuvajte pohvale za “idelna ponašanja”
• u nagrađivanju budite dosljedni
• ne podmićujte dijete  – neprihvatljivo ponašanje time nećete otkloniti
• u odgojno zahtjevnije djece intenzivirajte pohvale i nagrade
• pokažite djetetu kako se i samo može nagraditi za odgovarajuće ponašanje.

U zaključku je istaknuto slijedeće:  
• poslovi energetske obnove zgrade matičnog vrtića obilježit će pedagošku 2017. – 2018. godinu na razini matičnog vrtića
• krajnji cilj projekta je povećanje ukupne kvalitete života i rada djece i zaposlenika u matičnom objektu
• bit će nam potrebno mnogo strpljenja, međusobnog uvažavanja, suradnje i partnerstva kroz pedagošku godinu
• glede učinkovitijeg roditeljstva istaknuto je:
– ono što radite je važno
– ne možete previše voljeti dijete
– budite prisutni
– odrastanje i dob djeteta utječu na njihovo ponašanje
– postavite pravila i potrudite se da ih dijete usvoji, a Vi budite dosljedni u njhovoj provedbi
– puno razgovarajte s djecom i igrajte se s njima.

U ime zaposlenika ustanove i u svoje osobno ime , Vama poštovani roditelji i Vašoj djeci želim mnogo ugodnih  i razvojno poticajnih trenutaka u našoj ustanovi na obostranu korist i zadovoljstvo.


Pripremio:  
Zdenko Glasovac, ravnatelj ustanove