Šećer mnogi nazivaju bijelim otrovom, ali sva djeca vole slatko pa šećer u nekom obliku konzumiraju već za doručak (marmelada, cornflakes, kakao, čokoladni namaz). Mediji nas uvjeravaju da je šećer važan izvor energije. No, na koliko dugo? Rafinirani šećer je čisti ugljikohidrat kojemu su odstranjene sve vitalne tvari. Sagorijevanje šećera u tijelu započinje vrlo brzo nakon konzumacije i potiče proizvodnju inzulina. Zato najprije osjetimo navalu energije, no isto tako brzo ta energija splasne i ponovno dođe do tjelesne malaksalosti. Kad gušterača počne proizvoditi inzulin ne može tako naglo prestati s proizvodnjom. Ono što nam mozak tada javlja je: „još šećera molim“. I već smo progutali sljedeći slatkiš. Osim toga sagorijevanje šećera troši puno B vitamina koji su potrebni za uspješno učenje.
SLADAK ŠEĆER → NE BAŠ SLATKO RASPOLOŽENJE
Šećer znatno utječe na odnos kiselosti i lužnatosti organizma. Šećer zapravo povisuje razinu kiselosti jer iz ravnoteže izbacuje osjetljivu mikrofloru želuca i crijeva.Za optimalan tijek metaboličkih procesa potreban je pH 7,4. Čim u organizam unesemo previše šećera ili drugih namirnica koje slično djeluju na kiselost (meso, salama, bijelo brašno), ravnoteža se remeti i tijelo postaje idealna podloga za kvaščeve gljivice koje ga i inače nastanjuju. Te gljivice pomažu crijevima pri iskorištavanju vitamina.
Čim se razina kiselosti poveća, gljivice nekontrolirano rastu, a prije svega se brzo širi Candida albicans. Ona se hrani šećerom i neprestano traži još, zbog čega još brže raste i traži opet još šećera, a mi se tako nađemo u začaranom krugu. Ta je gljivica iznimno opasna jer ona u metabolizmu šećera i sličnih ugljikohidrata koji brzo sagorijevaju (bijelo brašno, tjestenina, bijela riža) stvara otpadne alkohole, plinove i toksine. Taj alkohol i otrovne tvari ne napadaju samo jetra već utječu i na sposobnost koncentracije jer posebno djeluju na čeone režnjeve.
Posljedice toga mogu biti: nedostatak pozornosti, motorički nemir, promjene raspoloženja, depresija, neutaživa želja za slatkim, problemi u ponašanju, konstantni i ekstremni umor, potpuna bezvoljnost.
Za optimalnu opskrbu tijela i mozga dnevno nam je potrebna dovoljna količina ugljikohidrata, proteina i masti te puno zdravih namirnica kako bi se zadovoljila njihova dnevna potreba za vitaminima, mineralima i elementima u tragovima. Ne treba samo tijelo uravnoteženu opskrbu energijom, već veliku količinu energije treba i mozak.
• UGLJIKOHIDRATI se sastoje od niza molekula šećera koje se pretvaraju u glukozu, a glukoza je osnovni izvor energije za mozak. → kruh, tjestenina, krumpir, neoljuštena riža, proso i pir su namirnice koje tijelo opskrbljuju dovoljnom količinom vitamina, minerala i balastnih tvari→ vitamini iz B grupe sadrže važne nutritivne tvari za mozak i središnji živčani sustav. Ti se vitamini nalaze u ljuskama različitih žitarica.→ važni dostavljači ugljikohidrata su voće i povrće. Preporučuje se pet porcija veličine šake dnevno.
Za međuobrok djeci servirajte: kriške sezonskog voća i integralne keksiće ili štapiće mrkve, kriške paprike i kriške krastavaca uz umak od jogurta.
• PROTEINI su važan sastojak naše prehrane. To su namirnice koje sadrže bjelančevine.→ meso, mlijeko, mliječni proizvodi, jaja, riba
Za djecu je posebno važna dostatna opskrba proteinima jer DO DOBI OD 5 GODINA NASTAJE OKO 90% ŽIVČANIH STANICA I DENDRITA.
• MASTI služe za stvaranje energetskih rezervi u organizmu, potiču izmjenu tvari, potiču mozak i održavaju arterije. Potrebne su da bismo mogli pohraniti vitamine A, D, E i K.
→ riba ima vrlo visok udio nezasićenih masnih kiselina koje su od velike važnosti za mozak. Omega 3 masne kiseline (kakvih ima u skuši, lososu i haringi) štite živčani sustav, poboljšavaju vid i pozitivno utječu na sposobnost razmišljanja.
• Svakodnevni unos VITAMINA, MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA neophodan je za zdravlje mozga i tijela te za njihovo neometano funkcioniranje. Za dobro funkcioniranje mozga posebno važni:→ kompleks vitamina B – sadrži cijelu skupinu vitamina. Oni su odgovorni za dobre živce i dobro raspoloženje, bolje sposobnosti pamćenja i dugotrajnu koncentraciju, opuštenost, dobar vid, više energije i sposobnosti izvršavanja zadataka, lakše svladavanje stresa i više životne radosti. mliječni proizvodi, meso, riba, jetrica, suncokretove sjemenke, riža, orasi, bademi→ vitamin C – štiti od prehlade i jača našu psihu. Povoljno djeluje na koncentraciju, dobro raspoloženje, optimizam, pomaže pri svladavanju stresa. bobice bazge, kivi, južno voće, maline, kupine, jabuke, povrće, krumpir
• VODA nam je potrebna za ispiranje otrovnih tvari i metaboličkog otpada te da bi naši unutarnji organi bili zdravi i mogli funkcionirati. Električni i kemijski procesi u mozgu i središnjem živčanom sustavu ovisni su o dovoljnoj količini vode u tijelu. Voda provodi informacije unutar mozga i od mozga prema organima. Nedostatak vode uzrokuje poteškoće u koncentraciji i kratkoročnom pamćenju jer smanjena količina vode onemogućuje transport živčanih impulsa. Kad zablokiramo/zapnemo to je znak da nam je mozak trenutno pod stresom.→ minimalnu dnevnu potrebu za čistom vodom možemo izračunati tako da podijelimo svoju tjelesnu masu s brojkom 3. Dobiveni rezultat podijelimo s brojkom 4. Ono što dobijemo je broj čaša (2dcl) vode koju trebamo popiti tijekom dana. U stresnim danima preporuča se popiti dvostruku količinu
Izvor: Baureis, H. i Wagenmann, C. (2015). Djeca bolje uče uz kineziologiju. Split: Harfa.
Pripremila: Marija Mandić, mag.psych.
