U srijedu, 7.3.2018. godine, održana je 7. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.
Sastanak je organiziran u sobi dnevnog boravka srednje (mlađe) vrtićke skupine matičnog vrtića, u vremenu od 17,30 do 19,00 sati.
Središnje teme skupa bile su:
• DAROVITA DJECA U VRTIĆU i
• ULOGA BAJKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU.
Voditeljica prve teme bila je kolegica Sara Vujević, odgojiteljica.
Cjeline koje je svojom prezentacijom obuhvatila odnosile su se na:
• Tko su darovita djeca?
• Koje su osnovne sastavnice darovitosti?
• Kako definiramo sposobnosti i o kojim sposobnostima razgovaramo, počitemo i razvijamo.
• Podjela ljudskih sposobnosti na „sedam inteligencija“ (prema Gardneru, 1983.)
• O osobinama ličnosti
• O osobinama darovite djece mlađe predškolske dobi
• Osobinama darovite djece starije predškolske dobi
• Određenju kreativnosti
• Kako prepoznati darovito dijete predškolske dobi?
• Razlikama između tzv. bistre i darovite djece
• U čemu najčešće griješimo u procesu prepoznavanja darovite djece?
• Znanje djeteta
• O osnovnim potrebama darovite djece
• „Nezgodnim“ ponašanjima darovite djece zbog nezadovoljenih odgojno – obrazovnih potreba
• Najčešćim predrasudama prema darovitoj djeci i programima za darovite
• osnovnim načelima rada s darovitom djecom predškolske dobi u vrtiću : individualizacija, diferencijacija
• Načelima izrade programa za darovite
• Mogućim pristupima rada s darovitom djecom
• Kakav odgojitelj treba darovitom predškolcu?
• Što učiniti kako bismo postali bolji odgojitelji darovite djece?
U zaključku prezentcije istaknuto je slijedeće:
– svako je dijete jedinstveno i svoju darovitost iskazuje na jedinstven način- potrebno je razlikovati konkretnu od opće darovitosti, intelektualnu i akademsku darovitost od talentiranosti kao i različite vrste darovitosti- daroviti pojedinac svoju darovitost mora opravdati načinom na koji se služi svojim darom- darovita djeca iznimno su znatiželjna, a tu znatiželju treba poticati i razvijati- roditelji modeliraju ponašanje koje žele razviti kod svoje djece- djeci treba osigurati poticajno okruženje bogato sadržajima kroz koje će moći izraziti svoje potencijale- darovita djeca su i dalje djeca i ne moraju biti savršena u svim područjima- darovitost ne podrazumijeva uvijek i odgovornost, urednost, uglađeno ponašanje i slično- rad s darovitima u institucionalnom okruženju traži sposobnost prepoznavanja potencijalno darovite djece, sustavnu edukaciju odgojitelja / učitelja, različite programske oblike rada, materijalne poticaje i sustavni rad s djecom i roditeljima.
U nastavku sjednice predstavljena je tema pod nazivom: „ULOGA BAJKE U PREDŠKOLSKOM ODGOJU“.
Voditeljice teme bile su kolegice Branka Vidaković i Sandra Glasovac, odgojiteljice.
Cilj teme bio je ukazati na vrijednosti bajke, potaknuti odgojitelje i roditelje na „čitanje u krilu“ , odnosno čitanje (pričanje) bajki bez straha nja njihov loš utjecaj na dijete.
Što je bajka?
Bajka je književna vrsta koja je u početku bila namijenjena djeci, ali je tematikom koju je obrađivala, odgovarala dječjoj dobi. Svojim zanimljivim sadržajima bajke razvijaju maštu, otvaraju dječja srca i um.
U književnoj teoriji bajka se definira kao književno djelo u kojem se susreću stvarni i nestvarni svjetovi.
Različiti autori slažu se da je bajka jednostavna prozna vrsta prepoznatljiva po čudesn im pretvaranjima, jedinstvenom zbiljskom i nadnaravnom svijetu, ponavljanju radnje, prepoznatljivim likovima, sukobu dobra i zla, nagradi i kazni, postavljanju uvjeta i kušnji, odgađanju nagrade, te čarobnim predmetima i čudesnim pretvaranjima.
To je svijet u kojem je sve moguće, u kojem zajedno žive ljudi, vile vještice i patuljci. gdje životinje govore ljudskim glasom, a zmajevi otimaju princeze.
U bajci se isprepliće stvarno sa čudesnim, realno i izmišljeno, vodi se borba između dobra i zla.
Razvoj bajke
Bajke su narodno blago i prisutne su u svim narodima svijeta. Tisućljećima su se prenosile usmenom predajom, s koljena na koljeno.
Bajke su važan dio djetinjstva. Lijepim rečenicama i moralnim poukama na jednostavan način uvode dijete u svijet mašte i stvarnosti i na taj način potiču pozitivne vrijednosti i dobrotu.
Slušajući i čitajući bajke djeca razvijaju unutrašn ji život. Od najranije dobi djeca ih shvaćaju ozbiljno.
Vrste bajki
• Narodne bajke
• Umjetničke bajke
• Suvremene ili moderne bajke.
Dijete i bajkaKada su nastajale, bajke nisu bile prvenstveno namijenjene djeci.
One su danas sastavni dio djetetova odrastanja i ostavljaju traga na razvoj dječje mašte.
Današnji roditelji često izbjegavaju čitati bajke zato što smatraju da nisu stvarne. Upravo zato ih djeca trebaju – zato štonisu stvarne. Odgojitelji i roditelji moraju djeci pokazati da u svijetu u kojem živimo, ima dobra i zla, a najbolji način koji pokazuje borbu između dobra i zla jesu bajke.
Djeca moraju znati kako dobro može pobijediti zlo, koliko go ono bilo veliko i strašno.
Bajke djetetu šalju važne poruke:
– dobro je zauzeti se za slabije
– nije dobro provlačiti se kroz život kao lijenčina
– netko malen može pobijediti velike i snažne diovove i zmajeve
– taj maleni dobije na kraju kraljevstvo, princezu, sreću, roditelje,…
Bajka u odgoju i obrazovanju na predškolskoj razini
Književni odgojrazvija se i ostvaruje:
– u predškolskim ustanovama- u roditeljskom domu.
Djeca rado slušaju kada im se pričaju priče, bajke, slikovnice, a ponekad, ako im se neka od njih posebno svidi, pokušat će je i sama „pročitati“, prepričati na svoj način, onako kako su je oni razumjeli.
Djeca često traže ponovno čitanje bajke. Ona ih mogu beskonačno dugo slušati, ali na taj način ona ujedno uče razumijevanje govora, razvijaju pažnju, obogaćuju rječnik i komunikacijske sposobnosti.
Bajke djeci daju ideje za kreativno izražavanje, potiču im maštu u području moralnog razvoja, uče o ljubavi, poštovanju, pravdi i poštenju.
Komunikacija, govor i stvaralaštvo- dok sluša bajku dijete uči razumijevati govor, povezivati događaje i veće tematske cjeline, razvija mu se pažnja i koncentracija , obogaćuje rječnik i razina komunikacijskih sposobnosti kroz scenske improvizacije iz bajki- poticanjem na komentare i raspravu nakon čitanja, dijete razvija sposobnost komunikacije i kritičkog razmišljanja te konstrukcijskog rješavanja problema u stvarnom životu.
Voditeljice su u zaključku istakle slijedeće poruke:
Bajke:- pozitivno utječu na razvoj djetetove mašte- pomažu djetetu na razne načine, ali uče i odrasle kako pomoći djetetu- ne utječu loše na djecu, a pomoću mašte mogu učiniti upravo suprotno.
Bajka je:- priča u kojoj je sve moguće- mjesto susreta stvarnog i nadnaravnog- poetska priča fantastičnog sadržaja- jednostavna prozna vrsta sa čudesnim pretvaranjima
– susret čudesnog i nadnaravnog na takav način da između mogućeg i nemogućeg nema razdvajanja i suprotnosti- svijet između istine i mašte
– bajka je kraljica priče
…i svi su živjeli dugo i sretno.
Pripremili:
Slavica Vuksanić, odgojiteljica
Sara Vujević, odgojiteljica
Branka Vidaković, odgojiteljica
Sandra Glasovac, odgojiteljica
Zdenko Glasovac, prof.
