Kako se bliži kraj pedagoške godine u našoj ustanovi postupno nas napuštaju polaznici starijih vrtićkih (predškolskih) skupina kao i polaznici kraćeg programa predškole.
Vrijeme je testiranja predškolaca za upis u prvi razred.Većina njih zna neka slova, brojeve, boje, ali dio roditelja brine njihovo znanje, vještine i sposobnosti koje ukazuju na spremnost djeteta za polazak u osnovnu školu.
Dijete prije polaska u školu obavlja pregled kod liječnika školske medicine, a zatim se obavljaju razgovori i testiranja u osnovnoj školi koju će dijete pohađati.
Svrha testiranja djeteta je utvrditi koliko je ono spremno za školu. Stoga je važno da stručni tim škole i roditelji dobiju točne povratne informacije kako bi znali što mogu očekivati i na čemu još treba raditi s djetetom.
Kod testiranja obično se koriste standardizirani testovi ili zadaci, crteži i razgovori s djetetom.Sveobuhvatna procjena spremnosti djeteta za školu u predškolskoj ustanovi obuhvaća:
• grafomotoriku
• predčitalačke vještine
• predmatematičke vještine
• sposobnost koncentracije
• određeno činjenično znanje
• emocionalnu zrelost i
• socijalne vještine.
Provjerava se glasovna analiza i sinteza, može li dijete pojedinu riječ rastaviti na pojedine glasove kao i obrnuto, može li od niza glasova prepoznati određenu riječ.
Ako dijete ima problema s prepoznavanjem određenog glasa, onda će to stvarati poteškoću u usvajanju vještina čitanja i pisanja.Važno je obratiti pozornost na kvalitetu govora, kakvim se rečenicama dijete služi, je li govor jasan, može li izraziti ono što želi i kako shvaća poruke te ima li dijete problema kod izgovora pojedinih glasova (npr. „r“, „č“; „š“; „l“,…).
Ukoliko se jave ovakvi i slični govorni problemi potrebno je potražiti savjet logopeda, a u određenim slučajevima proći i govorne vježbe.
Grafomotorika je u predškolskim ustanovama važna jer ukazuje, pored ostaloga, na mogućnosti djece kod usvajanja vještine pisanja slova što je sastavnica školskog učenja.
Grafomotorika mora biti zrela za ovu (predškolsku) dob, a to roditelji mogu primijetiti kod crtanja djeteta pri povlačenju ravnih linija, kružnih linija ili precrtavanja određenih likova po zadatku.
Ako tu primijetite odstupanja, može se dodatno raditi s djetetom koristeći određene radne listove i slične materijale namijenjene razvijanju grafomotorike kod djece predškolske dobi.
Svakako treba obratiti pažnju na držanje olovke kod djeteta jer je nepravilno držanje čest uzrok loše grafomotorike.
Poteškoće u grafomotorici mogu negativno utjecati na daljnje učenje u školi jer dovode do frustracija što može dovesti do negativnog stava prema učenju općenito.
Grafomotorika se razvija već u jaslicama kad dijete kroz različite igre i aktivnosti koje uključuju manipulaciju rukama i prstima razvija finu motoriku.
Likovne aktivnosti i crtanje od rane dobi stvaraju temelj za kasnije pisanje.Iako je to u početku tzv. faza šaranja , dijete se upoznaje s bojama, olovkom, flomasterom kao sredstvima za crtanje i pisanje te papirom, a sama vještina napreduje s dobi djeteta kroz sustavno poticanjem ovakvih aktivnosti od strane odgojitelja i roditelja.
Predmatematičke vještine ili tzv. numeričko shvaćanje kod predškolaca podrazumijeva poznavanje broja kao simbola, mehaničko brojanje do 20, sposobnost povezivanja broja s pojmom količine i da se snalaze s pojmovima kao što su npr. više ili manje.U toj dobi mogu rješavati jednostavne zadatke zbrajanja i oduzimanja.
Provjerava se i činjenično znanje te orijentacija u vremenu i prostoru.Koliko dijete zna o svijetu oko sebe, zna li u kojem gradu (mjestu) živi, koja mu je kućna adresa, zna li kućni telefonski broj, može li opisati neke vremenske odnose kao npr. jučer, danas, sutra, godišnja doba te prostorne odnose lijevo, desno, ispred, iza, iznad.
To je nešto što djeca dobivaju učenjem u vrtiću kao i kroz aktivnosti svakodnevnog života s roditeljima.
Tijekom samog testiranja, ako je riječ o strukturiranim zadacima, vidi se koliko je dijete sposobno zadržati pažnju u radu i kako prihvaća takav način rada, može li dulje vrijeme sjediti koncentrirano na zadatak kao i slijediti određene upute.
Roditelj određene poteškoće s pažnjom djeteta mogu primijetiti i tijekom svakodnevne igre, koliko se dijete zadržava u pojedinim aktivnostima, dovršava li započeto ili brzo prelazi na nove aktivnosti.
Emocionalna i socijalna zrelost vrlo su važne za polazak u školu.
Ona podrazumijeva primjerene emocionalne reakcije i kontrolu osobnog ponašanja.
Za djecu koja polaze vrtić može se lako procijeniti kako funkcioniraju u grupi – odgojnoj skupini, poštuju li pravila, surađuju li, koliko su samostalni.
Roditelji mogu raditi na tome da dijete bude samostalno, obavlja neke kućne zadatke čak i ako im to nije zabavno, jer škola je obaveza.
Treba napomenuti kako je razvoj navedenih sposobnosti individualan što znači da je sasvim normalno ako je dijete u nekom području slabije, a u drugom bolje. Odgojitelji u vrtiću, pored ostaloga, skreću pozornost roditeljima na određena odstupanja u nekom području ako ih primijete, pogotovo u godini prije polaska u osnovnu školu.
Nitko djecu neće oštetiti procjenom. Ako dijete pokaže slabije rezultate u nekom području, roditelji će saznati u čemu je problem i moći će na tome raditi, a istovremeno će biti u prilici sudjelovati u donošenju odluke o polasku djeteta u školu.
Sedam korisnih vještina koje djeca trebaju znati prije polaska u školu odnose se na:
1. napisati i pročitati svoje ime i prezime
2. samostalnost kod obavljanja nužde
3. vezati vezice na obući
4. odjenuti jaknu
5. samo se obući
6. koristiti pribor za jelo
7. ponašati se u školskoj kuhinji kod konzumacije obroka.
Pripremio: Zdenko Glasovac, prof.
