Održana 7. sjednica odgojiteljskog vijeća

U četvrtak, 28.3.2019. godine održana je 7. sjednica odgojiteljskog vijeća naše ustanove.Središnje teme stručnog skupa bile su:

• Odgojno – obrazovna integracija djece oštećenog sluha u redovni program vrtića i
• Likovne tehnike u radu s djecom.

Prvu temu pripremila je i predstavila kolegica Marija Kovačević, odgojiteljica u područnom vrtiću Maslačak u Gatu, a drugu kolegice Ivana Belcar, Gordana Jelkić, odgojiteljice i Lidija Lovrenčić Hosi, prof. likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Kukuljevića Belišće.

Osnovne poruke iz prve prezentacije su:

Defincija i karakteristike gluhoće:

• ubraja se u najčešća prirodno prirođena oštećenja

• u prosjeku se javlja kod 1 do 3 djece na 1000 novorođenčadi

• oštećenje je kod 70-80% djece prisutno već pri otpustu iz rodilišta, dok u 20-30% slučajeva nastaje kasnije

• provjera sluha u rodilištu.

Uzroci koji dovode do oštećenja sluha:

• prenatalni – prije rođenja

• perinatalni – za vrijeme samog poroda te dva tjedna nakon rođenja

• postbatalni – poslije rođenja u svim životnim dobima

• posebna skupina su nadljedne bolesti = hereditarna oštećenja.

Vrijeme nastanka opštećenja sluha:

• prelingvalno

• perilingvalno

• postlingvalno.

U oštećenje sluha ubrajaju se gluhoća i nagluhost.

Gluhoća

• stanje u kojem gubitak sluha iznosi višđe od 90 db

• gluho dijete ne može ni upotrebom slušnih aparata cjelovito percipirati glasovni govor

• od ukupnog broja osoba sa oštećenjima sluha gluhih je 3-7%.

Nagluhost

• blaži oblici gubitka sluha (20 – 90 db)

• blaga nagluhost (20 – 40 db)

• um,jerena nagluhost (61 – 90 db)

• teška nagluhost (61 – 90 db).

U usvajanju jezika osobama oštećenog sluha dostupna su dva jezična oblika:govorni i
znakovni jezik.

Integracija djece oštećenog sluha:

• ostvaruje se u okvirima oralnog pristupa bez korištenja znakovnim jezikom ili drugim manualnim sustavima komunikacije

• današnji programi integracije pretpostavljaju da se okolina prilagodi takvom djetetu

• djeca oštećenog sluha oslanjaju se na ostala osjetila (vid  u korelaciji s dodirom, pokretom, ritmom)

Tri su razine odgojno – obrazovne integracije:

• fizička – ostvaruje se uklanjanjem fizičke udaljenosti između djece s poteškoćama i bez poteškoća

• funkcionalne – podrazumijeva zajedničko ostvarivanje nekih aktivnosti

• socijalno – ostvaruje se međusobim kontaktima i u komunikaciji.

Odgojitelji mogu pridonijeti integraciji djece s teškoćama ako:

• unaprijed upoznaju prirodu djetetove razvojne smetnje

• pripreme polaznike odgojne ustanove na dolazak takvog djeteta

• predvide moguće reakcije djeteta

• utvrde djetetovo uvjerenje u vlastite sposobnosti učenja i njegove moguće rekacije na zadatke i okolinu.

Igra kao poticaj

Igra je metoda rada za djecu oštećenog sluha (koja imaju ugrađenu pužnicu).

Igrajući se veseli i neopterećeno, dijete treba:

• osvijestiti i stjecati slušna iskustva (praćenje okolnih zvukova, prepoznavanje i razlikovanje buke, oponašanje zvukova, slušanje glazbe, pjevanje)

• razvijati govorni izraz

• stjecati znanja i vještine

• pobuđivati mašu i kreativnost

• razvijati raznolike interese

• spoznati kako govor zbližava ljdue, gradi prijateljstvo i ljubav.

Temu pod nazivom „Likovne tehnike u radu s djecom“ predstavile su kolegice Ivana Belcar, Gordana Jelkić i Lidija Lovrenčić Hosi.

Prezentacija je počela pitanjem zašto se djeca likovno izražavaju?

Nekoliko je razloga tome, a osnovni su:

• urođena sklonost za igru

• unutarnja potreba za izražavanjem

• dijete se likovno izražava kako bi pokazalo ono što ga  zanima i uzbuđuje

• svako dijete zna crtati prema svojim mogućnostima.

Faze likovnog izražavanj kod djece su:

• sva djeca prolaze kroz jednake faze u likovnom izričaju

• redoslijed je podjednak za svu djecu, ali brzina nije

• razvojne faze se međusobno dopunjuju  i poklapaju sa cjelokupnim razvojem djeteta.

Faze likovnog izričaja su:

• faza izražavanja primarnim simbolima (faza šaranja)

• faza sheme

• faza intelektualnog realizma

• vizualni realizam

• likovni pojmovni sustav.

Kreativnost

Likovne kreativnosti potiču:

• fokusiranje, usmjeravanje pažnje

• opuštanje cijelog organizma

• upotrebu različitih materijala, rješavanje problema, eksperimentiranje, traženje novih spoznaja pridonosi divergentnom mišljenju i kreativnosti

• kreativnost je sposobnost povezivanja dosada nepovezanih informacija i na taj način iznalaženja novih rješenja.

Razvoj likovne kreativnosti

• samostalno stvaranje ideje

• putem slobodne komunikacije s djecom provjeravati njihove ideje, misli i likovne proizvode

• ne podcjenjivati djetetove ideje i ne označavati ih kao krive i neprikladne

• ohrabrivati dijete da samo pronalazi što veći broj raznovrsnih rješenja

• zainteresiranoj djeci omogućiti rad s raznolikim materijalima i tehnikama

• crtanje djeci

• ispravljanje dječjih oblika

• slikovnice za bojanje

• izlaganje dječjih radova

• širenje shematskih oblika među djecom

• vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece

• komentiranje i pregovaranje

• prenaglašavanje vrijednosti

• urednost i preciznost

• aktiviranje sjećanja

• maštanje i ilustracija

• zamišljanje

• ige s likovnim materijalima

• potvrđivanje.

Kolegica Lidija Lovrenčić Hosi svoju prezentaciju usmjerila je određivanju terminologije u likovnoj kulturi i likovnih tehnika koje možemo koristiti u radu s djecom rane i predškolske dobi.

Sjednica je počela u 17,00 , a završila u 19,00 sati.

Pripremili:

Marija Kovačević, odgojiteljica

Ivana Belcar, odgojiteljica

Gordana Jelkić, odgojiteljica

Lidija Lovrenčić Hosi, prof.

Zdenko Glasovac, prof.